Nakon što je Vlada pod pritiskom sindikalne inicijative ’67 je previše’ odustala od ključnih mjera mirovinske reforme, od nove godine opet su na snazi blaži uvjeti za umirovljenje.
Osim povratka dobne granice za punu starosnu mirovinu na 65 godina, vratio se i sporiji režim ujednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca, a ublažena je i penalizacija za prijevremeno umirovljenje.
Potkraj godine Vlada je iz procedure povukla i predložene izmjene Zakona o radu, koje su predviđale mogućnost dobrovoljnoga produljenja radnog vijeka do 68. godine.
U nastavku donosimo pregled novih pravila za ostvarivanje prava na mirovinu u 2020. godini.
Starosna mirovina
Kako je dizanje radnog vijeka odgođeno do daljnjega, pravo na starosnu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Iznimno od redovitih uvjeta, žene u prijelaznom razdoblju do 2030. godine imaju pravo na ranije umirovljenje. U punu starosnu mirovinu ove godine žene mogu sa 62 godine i šest mjeseci, dvije i pol godine ranije od muškaraca. Svake iduće godine granica života i staža povećava se za tri mjeseca da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine.
Radnicima koji nastave raditi nakon navršenih 65 godina i koji imaju 35 godina mirovinskog stažamirovina se povećava za 0,34 posto za svaki dodatni mjesec rada.
Prijevremena starosna mirovina
Od početka ove godine vraća se granica za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu na 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Pritom, kao i kod pune starosne mirovine, žene u prijelaznom razdoblju imaju pravo na ranije umirovljenje. U 2020. žene mogu u prijevremenu mirovnu s navršenih 57 i pol godina, a svake iduće godine granica se pomiče za tri mjeseca da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine.
Ublažuju se i kaznene mjere za prijevremeno umirovljenje. Po novome, za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, mirovina će se umanjivati za 0,2 posto, a ne za 0,3 posto kao do sada. Treba naglasiti da navedene kaznene mjere ne pogađaju osobe koje su rano ušle u svijet rada te su prije navršene 60. godine stekle 41 godinu staža (tzv. dugogodišnji osiguranici).
Dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete
Pravo na dodatni staž za svako rođeno (posvojeno) dijete uvedeno je početkom prošle godine i dosad ga je iskoristilo oko 10.000 osoba. I ove godine roditelju koji ostvaruje pravo na mirovinu ukupni mirovinski staž uvećava se za šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.
Pritom treba naglasiti da se dodatni staž ne može koristiti kao uvjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine. Dodatni staž vezan je uz rodiljni dopust i u pravilu ga ostvaruju majke, ali ga mogu dobiti i očevi ako su koristili pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta. Dodatnim roditeljskim stažom mirovina se u prosjeku povećava za pedesetak kuna za svako rođeno ili posvojeneo dijete.
Invalidska mirovina
U slučaju gubitka radne sposobnosti moguće je, ovisno o uvjetima, ostvariti pravo na privremenu ili trajnu invalidsku mirovinu.
Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je najmanje pet godina bio nezaposlen i nezaposlenost je trajala do navršene 58. godine života. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i nastavio raditi, ali je naknadno postao nezaposlen, ako je na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja, prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbijao ponuđeni posao.
Pravo na trajnu invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Ako je uzrok nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršeni mirovinski staž. Piše
