Turist iz Klagenfurta moći će stati na odmorištu, ali ne i skrenuti na Plitvice, a u Opatiji će ga umjesto recepcionara dočekati – digitalna brava!

“Od kuće do destinacije” – pod tim bi geslom ovog ljeta, dopusti li to epidemiološka situacija i granice Europske unije budu otvorene, turisti iz nama susjednih i bližih zemalja koje nemaju prevelik broj zaraženih od Covida-19 mogli dolaziti u Hrvatsku od 1. lipnja.

Na razini Europske unije, kako je to u ponedjeljak zaključeno na videokonferenciji ministara turizma svih država članica, a koju je sazvao hrvatski ministar Gari Cappelli u sklopu predsjedanja Vijećem EU, želi se uspostaviti zajednički protokol turističkih putovanja, takozvana Covid-19 putovnica, s kojom bi turisti koji imaju potvrdu da nisu zaraženi koronavirusom mogli putovati izvan matične zemlje u turističke destinacije. O kakvom će se obliku testova raditi, nije dogovoreno i o tome će se raspravljati idućih mjesec dana.

Naši epidemiolozi pak upozoravaju kako serološki testovi, koji pokazuju prisutnost antitijela, nisu dokaz da osoba, iako je možda i preboljela Covid-19, nije i dalje zarazna.

Prognoze

No, ako se na razini Europske unije ne dogovori zajednički protokol za turistička putovanja, što neki stručnjaci u turizmu prognoziraju, onda bi Hrvatska mogla bilateralno dogovarati protokole dolaska turista, u krajnjoj nuždi bi se uspostavili turistički koridori, no ako se do lipnja situacija u nama emitivnim tržištima, poput Njemačke, Austrije, Češke, Mađarske i Slovenije sasvim smiri, a veliki su izgledi da će biti tako, onda ni ti koridori ne bi bili potrebni.

– Prepustimo epidemiolozima svake zemlje da nađu zajednički jezik, a ako to nije moguće, onda postoje bilateralni pregovori s pojedinim zemljama o načinu prelaska jednih kod drugih – kaže za Jutarnji Gari Cappelli. Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, pak kaže kako je izvjesnije da će se ići u bilateralne dogovore. – Dobro je raditi na definiranju zajedničkih kriterija, međutim, izvjesnije je da se postignu određeni bilateralni dogovori sa zemljama u okruženju koji imaju dobru epidemiološku situaciju i koja su nama tradicionalna emitivna tržišta. Teško je očekivati da će se zajednički dogovor postići sa zemljama koje su i dalje pogođene, poput Italije, Španjolske i Francuske – kaže.

Ako bi se uspostavljali koridori, kako doznajemo, oni bi mogli funkcionirati na način da turisti direktno idu iz svog doma do željene destinacije, bez posebnih posjeta nekim drugim sredinama. I to cestom, željeznicom, plovnim putem i aviolinijama.

Kako bi to izgledalo u praksi?

Turist bi iz, primjerice, Klagenfurta do Opatije išao direktno s točno određenim mjestima na kojima se može zaustaviti tijekom putovanja, s uputama da ne smije posjećivati, primjerice, Gorski kotar ili Plitvice, već bi direktnom rutom došao do svog odredišta.

Granice

– Morat ćemo imati kontrolirani turizam u posebnim uvjetima ako se dozvoli otvaranje granica, da turisti dolaze od kuće do destinacije – poručuje Cappelli.

Hotelima bi trebalo omogućiti provedbu “digital check-in” postupka kojim gost prilikom rezervacije sobe dobiva potvrdu broja dodijeljene mu sobe, koju dolaskom u hotel otvara mobitelom. U hotelu, apartmanu ili bilo kojem drugom smještajnom objektu ne mora niti doći u kontakt s recepcijom. Apartmani bi, pak, mogli imati šifrirane sandučiće u kojima bi mogli ostaviti ključ gostu i praktički se ne sresti uopće tijekom njegova ljetovanja, dok bi turisti u hotelskim sobama mogli birati žele li da im sobari uopće dolaze svaki dan u sobu, ili rjeđe.

– Taj dio protokola smo pripremili kako bi gosti točno znali kako se ponašati, jer će se i oni onda osjećati sigurnije – kaže Cappelli.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) pak Vladi je predložila niz mjera za postupno otvaranje turističkih objekata. Hotelski restorani bili bi otvoreni isključivo za goste hotela sa smanjenim brojem stolova radi potrebne udaljenosti, a konobari bi se obvezali na sve mjere zaštite (rukavice, maske), redovitu dezinfekciju prostora te na raspoloživost sredstava dezinfekcije za goste. Dezinfekcija stola te pribora za jelo i piće radila bi se nakon svake konzumacije, redovito bi se kontrolirala temperatura zaposlenika. Razmak između stolova bio bi dva metra, kontrolirao bi se broj osoba prisutnih u objektu i ograničio broj osoba za jednim stolom. Moguće je i organizirati posluživanje u sobama. Kod djelatnosti kampova preporuka je otvaranje u dijelu korištenja mobilnih kućica, dok bi se u nautici trebali uvesti brzi testovi za svaku smjenu posade.

Kod smještajnih objekata predlažu postavljanje pleksi barijera na recepcije te uvođenje u ventilacijske sustave ionizatora zraka i antiseptičkih sredstava.

Smještaj

Kada je riječ o smještaju na jahtama, predlažu se brzi testovi, a gostima koji dolaze na čarter-plovila ili u unajmljeni privatni smještaj dolazak bi bio moguć uz potvrdu da imaju ugovoren takav vid odmora – nešto kao pozivno pismo za vize ili boarding pass/crew liste.

Traže i da se većim i samostalnim plovilima/jahtama omogući dugotrajni čarter na razdoblje više od mjesec dana na brodu koji je samodostatan i ne mora uplovljavati na kopno radi vode i struje (imaju posadu, desalinizatore i generatore). Nerijetko isti gosti dolaze privatnim avionima, prebacuju se taksijem direktno na plovilo (nema recepcije i check-in procedura jer je posada tu) te isplovljavaju na sidro gdje mogu provesti izolaciju.