Umirovljenje dovodi do znatnog smanjenja u mentalnom i fizičkom umoru te simptomima depresije. Međutim, u istraživanju se također zaključuje da umirovljenje ne mijenja rizik od kroničnih bolesti kao što su bolesti dišnog sustava, dijabetesa i bolesti srca.
Autori, na čelu s dr. Hugom Westerlundom sa Stockholms universitet, govore da njihova istraživanja imaju važne implikacije obzirom da ljudi rade sve dulje i odlaze u mirovinu sve kasnije, prenosi portal znanost.com. Umirovljenje je značajna životna promjena, tvrdi se u studiji.
No, rezultati različitih istraživanja o zdravstvenim učincima odlaska u mirovinu su u suprotnosti s ostalima, spominjući blagotvoran učinak, dok drugi autori tvrde sasvim suprotno. Ovo istraživanje temeljeno na reprezentativnom populacijskom uzorku smatra se prvim pothvatom takve vrste obzirom da prati ispitanike tijekom dužeg životnog razdoblja (15 godina), odnosno 7 godina uoči umirovljenja i 7 godina nakon umirovljenja.
Istraživanje se temelji na gotovo 190.000 godina promatranja. Sudionici, izvučeni iz velike francuske kohortne studije, uključivali su 11.246 muškaraca i 2.858 žena anketiranih od 1989. do 2007. Znanstvenici tvrde da “glavna prednost ovoga istraživanja jest činjenica što se ono temelji na ponovljenim, godišnjim mjerenjima tijekom duljeg vremenskog razdoblja.”
Većina sudionika bila je vjenčana (89%), a pripadali su višem odnosno srednjem ekonomskom razredu. Svi su umirovljeni temeljem zakonske odredbe – 72% u dobi između 53 i 57 godine – dok su odreda ispitanici umirovljeni u dobi od 64. godini života. Godinu dana uoči umirovljenja, svaki četvrti (25%) ispitanik bolovao je od simptoma depresije, dok ih je 728 (7%) dijagnosticirano s jednim ili više sljedećih problema: respiratorne bolesti, dijabetes, bolesti srca ili moždani udar. Nevjenčani ispitanici i oni s nižim primanjima izloženiji su bili fizičkom (no ne i mentalnom) umoru.
Rezultati pokazuju da je odlazak u mirovinu povezan s znatnim smanjenjem podjednako mentalnog i fizičkog umora, uz manje, no značajno smanjenje simptoma depresije. Međutim, istraživanje ne ukazuje na povezanost između odlaska u mirovinu i kroničnih bolesti. Kao što se očekivalo, govore autori, ove bolesti postupno dobivaju na težini sa starenjem. Autori vjeruju da postoji niz objašnjenja rezultata:
“Ako je rad naporan za mnoge radnike starije populacije, tada bi smanjenje zamora bi jednostavno moglo biti posljedicom uklanjanja izvor problema … osim toga, odlaskom u mirovinu ljudi imaju više vremena sudjelovati u stimulirajućim, fizičkim aktivnostima, poput tjelovježbe, “navode autori.
Autori zaključuju da njihovi rezultati istraživanja “ukazuju na činjenicu da umor može biti osnovni povod prijevremenog odlaska s tržišta rada i smanjene produktivnosti, stoga je neophodno osigurati kvalitetnije radne uvjete i zdravstvene zahvate odnosno oboje ne bi li niz osoba starije životne dobi mogao uživati u radnim uvjetima punim plućima.”
