Zašto treba jesti orahe, bademe i lješnjake. Ljudi koji jedu barem šaku orašastih plodova na dan imaju 20 posto manji rizik od srčanih bolesti, raka… Jest, skupo je, ali nismo mi krivi što nam je orahe i prije nego što su se zametnuli ove godine obrao mraz, pravdaju se “kumice” i “kumeki” na tržnicama svjesni da bez oraha, badema, lješnjaka… koji se ovih dana ponovno cijene kao suho zlato, nema ni pravog Božića.
Za orahnjače, rafiole, kiflice, pite, torte… koje smo isplanirali ovih blagdana, držimo li imalo do tradicije, treba nam najmanje 30 do 50 dekagrama tih orašastih i koštuničavih plodova, za što treba izdvojiti više nego za kilogram boljeg mesa.
U trgovačkim centrima i nenatkrivenim štandovima pokraj kojih se smrzavaju prodavači kilogram oraha može se naći za 70 kuna, u Lidlu trenutačno i za 54,99 kuna, no najviše je onih koji ovogodišnji mršav urod cijene na 100 kuna.
Bademi su od 69,90 kn u rinfuzi u trgovačkim lancima, pa do 120 kn, lješnjaci od 79,99 do 120 kn, a tko želi oljuštene ili pržene, platit će ih i 150 kuna.
– To nije ništa drugo nego danak još jednoj nedostatnoj hrvatskoj proizvodnji. Zapravo joj i nije toliko naštetio mraz, jer mi proizvodnje oraha, badema i lješnjaka gotovo i nemamo, koliko nerad. EU bogato potiče podizanje tih nasada, što mnogi u Hrvatskoj obilato koriste, i stotine hektara prijavljuju kao ekološke, no oni su zapušteni i u njima uglavnom nema ni ploda.
Sve što vidite po štandovima na tržnicama uglavnom je urod seljaka koji imaju pet ili deset stabala, a sve imalo veće količine dolaze nam iz uvoza. Orasi iz Rumunjske, Bugarske, lješnjaci iz Turske, bademi iz Španjolske, Italije… – objašnjava glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković ističući da se nasadi ranije nisu podizali jer im je trebalo i desetak godina da dođu u rod, no s novim tehnologijama i saznanjima u agronomiji, lješnjak, primjerice, puni rod doseže već u petoj godini.
Hrvatskoj treba oko 2000 ha novih nasada lješnjaka, 1000-1500 badema i oko 800 ha oraha da bi se zadovoljile hrvatske potrebe i ostalo 30% za izvoz. Sada pak svega skupa nemamo ni 1200 ha.
– Te voćke zaslužuju daleko veću pažnju i rentabilne su – upozorava Ivković. Preklani su zbog prepolovljenog uroda zbog vremenskih nepogoda cijene oraha i badema letjele u nebo, lješnjaci i na 190 kn, nakon što je Ferrero, proizvođač Nutelle, Ferrero Rochera… postao vlasnik turskog Oltana, najveće svjetske grupacije za nabavu, proizvodnju i prodaju lješnjaka i s njome između 40 i 45% tržišta lješnjaka u Turskoj te trećinu svjetskog tržišta.
Sve je više istraživanja koja pokazuju da ljudi koji jedu barem šaku orašastih plodova na dan imaju 20% manje šanse od bolesti srca, raka i slično, a pomažu i u borbi s prekomjernim kilogramima, kod dijabetesa tipa 2, jačanju koncentracije…
Čak se i kuhanjem i pečenjem, ne zagorimo li ih, naravno, ne smanjuje njihova vrijednost masnoća, vitamina i minerala, doznajemo od nutricionistice Darije Vranešić Bender. Nema top liste najboljih, no ovisno o ukupnom unosu energije i masnoća u naš organizam iz drugih izvora, preporučuje se 30 do 60 grama orašastih plodova na dan.
Lješnjaci – 80 do 120 kuna: Super u juhama, namazima, nadjevima, umacima…
O njihovoj popularnosti najbolje govori svjetska proizvodnja od 800 tisuća tona godišnje. Imaju visoku nutricionističku vrijednost, bogati su zdravim mononezasićenim i polinezasićenim mastima, dobar izvor dijetalnih vlakana i minerala.
Bademi – 70 do 120 kuna: Koštuničavo voće pokorilo i Kaliforniju
Bogatiji su kalcijem od drugog orašastog voća, puni biljnih proteina, dijetalnih vlakana, vitamina E i najmanje kalorični. U 18. stoljeću španjolski misionari donijeli su ga u Kaliforniju, koja je danas jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.
Indijski oraščići – 110 do 130 kuna: Orašasti plodovi sjemenke su cashew jabuke
Te sjemenke cashew jabuke zbog nježnog su okusa mnogima omiljena grickalica, a koristi se i u salatama, slatkišima, namazima i jelima od povrća. Pune su nezasićenih masnih kiselina, smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2, odličan su izvor antioksidanata…
Orasi – 55 do 100 kuna: Dobri za bolji san, pamćenje i sniženje tlaka
Puni su omega-3 masnih kiselina, koje znatno poboljšavaju pamćenje, snižavaju visok krvni tlak i “loš” kolesterol, pomažu boljem snu, osjećaju opuštenosti i gubitku viška kilograma. Bogati su vitaminom C i E, kalcijem, magnezijem i željezom.
Brazilski orasi – 130 do 150 kuna: Nutritivna bomba protiv bolesti
Nutritivna bomba puna je selena koji pomaže tijelu da proizvodi antioksidante koji se bore protiv bolesti. Bogati su cinkom, koji potiče obnavljanje kože, a dobra su prevencija i raka prostate. Šalica tih oraščića sadrži gotovo 1000 kalorija pa ne valja pretjerivati.
Orasi u vrhunskoj slastici: londoneri
Za tijesto za ove božićne kolače potrebno je:
150 g maslaca
250 g brašna
120 g šećera
žličica praška za pecivo
3 žumanjka.
Za nadjev:
3 bjelanjka
150 g šećera
2 vanilin šećera
150 g mljevenih oraha
žličica ruma
5 žlica pekmeza od marelica.
Za prhko tijesto u posudi pomiješajte suhe sastojke, u sredinu dodajte žumanjke i kockice omekšalog maslaca i umijesite. Oblikujte kuglu, omotajte je folijom i stavite u hladnjak 20-ak minuta.
Prohlađeno tijesto potom razvaljajte ili utisnite na lim za pečenje koji ste namazali maslacem i pobrašnili.
Tijesto izbodite vilicom i kratko zapecite na 160⁰ C. Potom ga premažite pekmezom od marelica i po njemu ravnomjerno rasporedite masu od tučenih bjelanjaka, šećera, oraha i ruma. Dopecite kolač (ukupno se peče oko 45 minuta). piše
