Zbog tableta za spavanje raste rizik od demencije za čak 54 posto. Najnovija istraživanja potvrdila vezu između lijekova za spavanje, antihistaminika te antidepresiva sa simptomima demencijom i Alzheimerove bolesti.
Što povezuje pilule za spavanje, antidepresive, antihistaminike (lijekove za smanjenje simptoma peludne alergije) i lijekove za “preaktivan” mokraćni mjehur s demencijom i Alzheimerovom bolesti? Vezu između tih lijekova i bolesti koja pogađa starije otkrili su znanstvenici Washingtonskog sveučilišta na čelu s profesoricom Shelly Gray.
Važne su i nuspojave
Upravo je ona, potaknuta samoinicijativnim uzimanjem lijekova iz ove opasne skupine, na studiju farmaceutike pokrenula istraživanje o njihovoj vezi sa simptomima i progresijom bolesti kod već oboljelih od demencije. Lijekovi među kojima su antidepresivi, oni za smirenje i spavanje izazivaju niz nuspojava, među kojima su pospanost i loše pamćenje.
Istraživanje dr. Gray i njezina tima pokazalo je kako oni utječu na mozak blokirajući glavnog “glasnika”, supstanciju acetilkolin koja “prenosi” upute cijelom nizu funkcija u tijelu. Oni koji ovakve lijekove uzimaju dulje vrijeme u skupini su izloženoj povećanom riziku obolijevanja od demencije, stoji u studiji koja je objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine. Uzimanje doze od 10 miligrama nekih od lijekova iz spomenute skupine povećavaju rizik od demencije čak 54 posto, a nakon sedam godina, i od Alzheimerove bolesti, i to čak 63 posto. Važno je, objasnila je dr. Gray, da liječnici vode ozbiljniju skrb o starijim pacijentima, prateći i koje preparate uzimaju mimo recepata. Istraživanje je pratilo stanje skupine od 3434 muškarca i žena u dobi od 65 i više godina koji su uzimali lijekove iz ovih skupina. Kod njih čak 637 razvila se Alzheimerova bolest, a 160 ih je pokazalo ozbiljne oblike demencije. Pozdravljajući ovo istraživanje američkih kolega, dr. Simon Ridley iz Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti u Velikoj Britaniji naglašava potrebu za dodatnim istraživanjima.
Nipošto nije indikator
– Studija otkriva nove veze antikolinergika s pojavnosti demencije, no rezultati još uvijek ne govore da su oni i uzrok bolesti – kaže dr. Nataša Klepac, specijalistica neurologije koja ovu studiju drži zanimljivom, no ističe kako je poveznica s demencijom i Alzheimerom vrlo tanka.
– Činjenica je da se demencija javlja kod starijih ljudi koji su skloniji nesanicama i blagim depresijama, a oni su stoga pod terapijom medikamenata. Uzimanje takvih preprata nipošto ne može biti okidač za bolest, daleko od toga. Nuspojave koje se javljaju kod pacijenata koji uzimaju antidepresive ili lijekove za npr. peludnu alergiju poput smušenosti, pospanosti i dezorijentiranosti najčešće su prolazne naravi i nestaju s prestankom uzimanja lijekova – kaže dr. Klepac i naglašava da se takvi medikamenti nipošto ne mogu smatrati lakmus-testom za prve simptome demencije ili Alzheimerove bolesti.
– Sve smo stariji. Godine 2009. na svijetu je bilo starijih od 65 godina tek 13 posto. Za tridesetak godina “nas staraca” bit će dvostruko više. Naši pradjedovi umirali su s pedeset godina. Danas se prosječna dob produljila do osamdesete godine. Oni rođeni ovih dana živjet će do stote. Nakon četrdesete moguća je pojava smanjivanja umnih sposobnosti, “brzine razmišljanja”. Normalno je da se te umne funkcije značajnije počnu smanjivati tek u sedamdesetim godinama. Ozbiljni problemi nastaju samo ako obolimo – ističe dr. Nataša Klepac. piše
