Trošimo 180 milijuna kuna za sumnjive lijekove. Među prva tri pripravka na koje je hrvatsko zdravstvo u 2009. potrošilo najviše novca, nalaze se dva statina; platili smo ih više od 180 milijuna kuna. Niz novih studija upozorava na opasne nuspojave i upitnu korist za milijune koji ih uzimaju.
‘Milijuni nepotrebno uzimaju statine’ i ‘Statini svima a milijarde farmaceutskim tvrtkama’, naslovi su članaka objavljenih u siječnju ove godine u najvećim britanskim novinama Telegraph. Pisci tekstova pozivaju se na novoobjavljeni sustavni pregled Cochranove knjižnice Statini u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Rezultati te analize ne govore u prilog postavci o korisnosti ovih pripravaka (statini su naime lijekovi za spuštanje razine kolesterola) u ljudi s malim rizikom srčanožilnih bolesti, a upravo ta populacija čini značajan dio od ukupno 7 milijuna potrošača statina u Velikoj Britaniji. Autori sustavnog pregleda preporučuju oprez pri propisivanju ovih lijekova zdravim ljudima, odnosno njihovo ograničavanje na kardiovaskularne bolesnike i osobe s visokim kardiovaskularnim rizikom, te pozivaju liječnike da prekinu nepotrebnu terapiju.
Cilj spomenutog sustavnog pregleda bio je utvrditi učinkovitost i sigurnost statina u osoba bez srčanožilnih bolesti. Uključeno je 14 randomiziranih pokusa objavljenih između 1994. i 2006. godine, s trajanjem između 1 i 5,3 godine i ukupno 34.272 ispitanika među kojima je manje od 10% imalo srčanožilnu bolest. Nađeno je smanjenje ukupne smrtnosti za 17% i kardiovaskularnih događaja za 30%, bez jasnih dokaza o škodljivosti. Međutim, autori ukazuju da su rezultati precijenjeni zbog grešaka u metodologiji studija (uključivanje kardiovaskularnih bolesnika, nepotpuno
Opasne nuspojave:
Navodni učinak statina u primarnoj prevenciji stručnjaci sad pripisuju greškama u istraživanju, a ne njihovu stvarnom efektu. U svjetlu činjenice da se nuspojave u statinskim studijama nepotpuno prikazuju, upozoravaju na pojedina manja istraživanja koja su demonstrirala veću vjerojatnost jetrene lezije, akutnog bubrežnog zatajenja, hemoragijskog inzulta i kognitivnog oštećenja (statinska demencija).
Izvještavanje o ishodima, zanemarivanje nuspojava, prijevremeno prekidanje studija) i činjenice da su svi uključeni pokusi osim jednog potpuno ili djelomično financirani od proizvođača statina, a sponzorirane studije su dokazano pristrane. Osim toga, neka istraživanja koja nisu uključena u pregled pokazala su nedostatak učinka na ukupni mortalitet. Stoga se autori priklanjaju mišljenju onih stručnjaka koji su demonstrirani učinak statina u primarnoj prevenciji skloni pripisati greškama u istraživanju, a ne njihovu stvarnom efektu. U svjetlu činjenice da se nuspojave u statinskim studijama nepotpuno prikazuju, upozoravaju na pojedina manja istraživanja koja su demonstrirala veću vjerojatnost jetrene lezije, akutnog bubrežnog zatajenja, hemoragijskog inzulta i kognitivnog oštećenja (statinska demencija).
Statini u zadnjih desetak godina bilježe eksponencijalni rast primjene i danas su najprodavanija klasa lijekova. Pfizerov atorvastatin prošle je godine bio najunosniji preparat s utrženih 13,3 milijarde USD širom svijeta. Među prva tri pripravka na koje je hrvatsko zdravstvo u 2009. potrošilo najviše novca, nalaze se dva statina; platili smo ih više od 180 milijuna kuna. Još važnije i urgentnije nego u Velikoj Britaniji, i u Hrvatskoj je vrijeme da prestanemo bacati oskudan i dragocjen društveni novac. piše
