NUTRITIVNE I ENERGETSKE POTREBE
Utvrditi preporuke za starije osobe nije lagan posao jer svaki je organizam drukčiji osobito u starijoj dobi.Neadekvatan unos proteina, riboflavina, folata, vitamina B12, B6 i C te cinka i karotenoida lutena i zeksantina,veliki je rizik za starije osobe. Energija – smanjena tjelesna aktivnost te smanjenje energetske potrošnje za bazalni metabolizam (20% muškarci, 13% žene) rezultira smanjenom dnevnom potrošnjom energije. Energetske potrebe odrasle osobe ne mijenjanju se do 39-te godine, a zatim za svaki decenij do 59-te godine smanjuje se 5%, a 10% za slijedećih 10 godina i još 10% nakon 70-te godine.
Proteini – njihov nedostatak u prehrani povezan je s nedostatkom željeza,cinka i kalcija te vitamina B6, B12, D, tiamina, riboflavina i nijacina. Nedostatak tiamina kroz dulji period uzrokuje slabiji apetit.
Ugljikohidrati – dnevni unos od najmanje 5 serviranja namirnica iz skupine voće i povrće, uz proizvode od cjelovitog žita zadovoljile bi preporuke u svezi dijetalnih vlakana ali i vitamina i minerala.Tjelesna neaktivnost i lijekovi te slab unos tekućine i dijetalnih vlakana pridonose visokoj pojavnosti konstipacije. Savjetuje se uvođenje hrane bogate vlaknima, postepeno, kako bi se izbjegli grčevi i napuhavanje, te unos dovoljno tekućine, najbolje vode.
Masti – unos kolesterola ograničiti na ne više od 250-300 mg/dan. Smanjen unos masti a pogotovo masti životinjskog podrijetla, pogoduje liječenju bolesti srca, krvožilnog sustava, gojaznosti, šećerne bolesti, povećanog kolesterola i masnoća u krvi, nekih vrsta raka. Izrazito jake restrikcije kolesterola u prehrani starijih osoba mogu biti kontraproduktivne, za razliku od restrikcije u mlađe populacije, jer starije osobe izbjegavajući kolesterol skloni su hrani bogatoj jednostavnim ugljikohidratima povećava trigliceride i smanjuje HDL ili nastaju problemi vezani uz povećanje tjelesne mase.
Vitamini – sa starenjem se mijenja i status mikronutrijenata, osobito s obzirom na potrebe za vitaminima D i B12 i kalciju.Vitamin B12 pomaže kod malaksalosti i umora, pri dezorijentaciji, pa se preporuča unos ovog vitamina u obliku dodataka. Nedostatak vitamina B12 rezultira teškim posljedicama na neurološkom sustavu. Vitamin C često je nedostatan u prehrani starijih osoba, koji unose male količine svježeg voća i povrća pa je potrebno osigurati unos u obliku dodataka. Potrebe na vitaminu D povećane su u odnosu na mlađu dob sa 5mikrograma/dan na 15-20 mikrograma/dan jer u starijih osoba niže su koncentracije vitamina D u krvi, zbog promjena u metabolizmu i sintezi ovog vitamina, te manjem unosu hranom i manjem izlaganju suncu.
MINERALNE TVARI
Željezo – potrebe na željezu u žena niže su od potreba u mlađoj dobi i izjednačuju se s potrebama muškaraca (10 mg/dan). Anemija nije tako česta u starijih osoba kao u mlađih ali se javlja u osoba koje kronično gube određeni dio krvi (hemeroidi, čir), koje slabije apsorbiraju Fe iz hrane zbog smanjenog lučenja enzima probave i želučane kiseline, te upotreba aspirina, antikancerogenih lijekova i lijekova za oboljele od artritisa.
Cink – nije poznat nedostatak cinka u starijih osoba, stres, osobito u hospitaliziranih osoba povećava mogućnost rizika od deficita na cinku što slabi imunološki sustav. U obliku dodataka ne preporuča se bez utvrđenog deficita.
Magnezij – njegov je deficit utvrđen u osoba sa malapsorpcijskim sindromom, u pothranjenih, alkoholičara i starijih osoba. Tijelo puno bolje iskorištava Mg iz hrane nego dodataka prehrani.
Voda – dehidracija je potencijalni i stalno prisutan problem u starijih osoba, koje najčešće ne unose dovoljno tekućine. Razlozi su različiti, oslabljeni osjećaj žeđi ali i problemi sa regulacijom i zadržavanjem tekućine u tijelu. Dehidrirane osobe sklonije su infekcijama urinarnog sustava, upali pluća i dezorijentaciji. Piti za vrijeme jela preporuča se budući da olakšava žvakanje i gutanje hrane.
