Već od danas bi na snagu mogla stupiti odluka o zabrani velikih okupljanja u zatvorenom
Hrvatski će Nacionalni stožer civilne zaštite, prema informacijama kojima raspolaže Jutarnji list, uskoro preporučiti zabranu javnih skupova u zatvorenom prostoru. Naš izvor tvrdi da se Hrvatska odlučila za nešto liberalniju varijantu i da će dopustiti sve one skupove u zatvorenim prostorima koji ne premašuju brojku od 1000 ljudi. Susjedna je Slovenija prije nekoliko dana donijela sličnu odluku, samo je broj ljudi koji se smiju okupljati ograničila na 500.
Kada će zabrana stupiti na snagu, kako doznajemo, ovisiti o tome koliko će se brzo širiti Covid-19 u Hrvatskoj, ali čini se da je samo pitanje vremena kad će se pojaviti u općoj populaciji, a ne samo u “ograničenim i izoliranim sredinama”. U svakom slučaju, postojala zabrana okupljanja ili ne, preporuka je liječnika da se izbjegavaju sva mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi s obzirom na očito visoku virulentnost ovog virusa.
Osobna odgovornost
Posebno se preporučuje izbjegavanje mjesta na kojima se okuplja velik broj ljudi odnosi na starije i osobe koje su kronični bolesnici. Inače, preporuka je mjera čije je poštovanje dobrovoljno, a zasniva se na osobnoj odgovornosti pojedinaca. Zabrana je obavezna mjera te su za njezino kršenje predviđene sankcije.
Broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj je i dalje 12: tri u Zagrebu, pet u Rijeci i četiri u Varaždinu. No, činjenica je da je situacija u Europi, posebice u Italiji, vrlo ozbiljna. Italija je uvela cijeli set mjera, od kojih je najvažnija zabrana ulaska i izlaska iz regija u kojima je epidemija nove bolesti. Ta se mjera odnosi na 16 milijuna ljudi, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, na konferenciji kriznog stožera za novinare.
– Granična policija pojačano obavlja preglede, a apeliramo na građane da odgode putovanja u pogođene regije Europe i Italije. Mi pratimo učinkovitost talijanskih mjera, ovisno o razvoju, predložit ćemo dodatne mjere – dodao je ministar Božinović.
Što se tiče 12 hrvatskih pacijenata s dijagnozom Covid-19, njihovo je stanje stabilno. – Većina hospitaliziranih je dobro, no troje ima nešto ozbiljniji oblik bolesti. Još nitko nije spreman napustiti bolnicu, ali su dobro – rekla je prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. Prof. Markotić je također najavila da će se i naša zemlja uključiti u kliničku studiju s lijekom Remdesivir.
– Taj lijek se koristio kod oboljelih od ebole, a pokazao se dobrim u terapiji nekih pacijenata oboljelih od Covida-19. Postoje pojedinačni slučajevi gdje su bolesnici primali lijek i bili su dobro, ali to nisu bile kontrolirane studije. No, ti pojedinačni slučajevi ohrabruju – naglasila je prof. Markotić.
Raste broj oboljelih u okruženju
Ministar Vili Beroš izvijestio je da su, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), do jučer u svijetu zabilježena 105.804 slučaja Covida-19, od čega se 58.568 pacijenata oporavilo. – U Italiji je zabilježeno 5883 slučajeva, 1247 više nego dan prije. Kod nas je dosad bilo 320 testiranja, a 4278 osoba je pod raznim epidemiološkim mjerama. Broj oboljelih u okruženju raste. Budno pratimo situaciju, imamo spremne daljnje mjere u slučaju potrebe. Te se mjere odnose na javna okupljanja, a broj oboljelih kod nas je orijentir za donošenje odluka – istaknuo je Beroš.
Inače, na društvenim mrežama učestale su rasprave o tome kako bi Hrvatska trebala stvoriti karantenu kao na sjeveru Italije. No, stručnjaci ističu da takva mjera u Hrvatskoj u ovom trenutku nije potrebna.
Bez karantene
– Nema zasad potrebe za stvaranjem karantene kao na sjeveru Italije jer su svi slučajevi Covida-19 u Hrvatskoj uvezeni ili su jasno epidemiološki povezani s uvezenim slučajevima. Enormni trud je uložen da se pod nadzor stave svi kontakti zaraženih i to kod nas drži epidemiju pod nadzorom. Ako krene ‘domaći’ prijenos među ljudima, tada će se uvesti restriktivnije mjere.
Uvođenje mjera kao u Italiji trenutno bi dodatno iscrpilo naš zdravstveni sustav i građane, a za takav scenarij trebamo ga dočekati u što boljoj formi – rekao je dr. Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” te redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Otkazuje li se rasprodani koncert Miroslava Škore
Kulturni, društveni i sportski život u Hrvatskoj, unatoč epidemiji koronavirusa, još se odvija normalnim tijekom. Tako je u subotu navečer Nina Badrić napunila zagrebačku Arenu, a DJ Fatboy Slim nastupio je u Paviljonu 10a Zagrebačkog velesajma.
Jesu li to možda bili događaji visokog rizika za javno zdravstvo? Iako se to možda očekivalo, u našoj zemlji još nije došlo do zabrane javnih okupljanja u zatvorenim prostorima. U Sloveniji je takva odluka donesena u subotu kasno navečer, kada je ministar zdravstva Aleš Šabedern zabranio okupljanja s više od 500 ljudi.
Cijelu se nedjelju spekuliralo da će takvu uredbu donijeti i hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš, i to za okupljanja s više od 1000 ljudi, no do toga (još) nije došlo.
Ipak, provjerili smo kakvi nas veliki koncertni i sportski događaji očekuju u bliskom razdoblju i koji bi se mogli naći na udaru eventualne zabrane okupljanja.
Najbliži sportski događaj tako je košarkaški okršaj Cibone i Partizana planiran za 13. ožujka. U zagrebačkoj Areni u sljedećih mjesec dana nema velikih koncerata (tek 18. travnja svira Parni valjak), no zato bi u Spaladium Areni u Splitu 21. ožujka trebala nastupiti Opća opasnost. Bombastično najavljivano gostovanje Bomtown Ratsa iz novog zagrebačkog prostora Hale premješteno je zbog slabe prodaje ulaznica u Tvornicu, gdje bi grupa predvođena Sir Bob Geldofom trebala nastupiti 14. ožujka. Za sada je, kažu, prodano 700 ulaznica.
Najviše bi na udaru zabrane javnih okupljanja u zatvorenom prostoru mogli biti koncerti u zagrebačkoj Dvorani Lisinski, koja u ožujku ima vrlo bogat koncertni program, a više je koncerata već i rasprodano. Tako popularne novosadske Frajle imaju najavljene koncerte za 14., 15. i 16. ožujka (dva koncerta već su rasprodana!), baš kao i Miroslav Škoro 19. (rasprodano) i 23. ožujka. Ulaznice za ove koncerte stoje od 130 do 220 kuna, a kapacitet Velike dvorane Lisinskog je 1851 mjesto. (Pavica Knezović Belan)
Hoće li spas donijeti lijek koji razvijaju japanski farmaceuti?
Oboljelima od koronavirusa na raspolaganju je tek ograničena terapija, jer pravog lijeka zasad nema pa se liječe simptomi. No, znanstvenici diljem svijeta pokušavaju u što kraćem roku doći i do lijeka i do cjepiva pa su informacije o tome sve češće. Najnovija govori da je japanska farmaceutska tvrtka Takeda na putu da krene u masovnu proizvodnju lijeka čiji bi temelj bila plazma oporavljenih pacijenata.
Naime, Japanci su razvili lijek koristeći plazmu, odnosno dijelove imunosnog sustava ljudi koji su oboljeli od koronavirusa i uspješno se oporavili. Terapija djeluje tako da antitijela oporavljenih pacijenata smanjuju utjecaj virusa i potiču brži oporavak.
U plazmi oporavljenih pacijenta nalaze se antitijela koja onda uništavaju virus ako organizam dođe s njim u doticaj. No, onaj tko nikad nije bio izložen nekom virusu ili bakterijama, kao što je to slučaj s koronavirusom, nema antitijela i velika je vjerojatnost da će se razboljeti. Kad se oboljelom unese plazma s antitijelima nekoga tko je prebolio koronavirus, ona će pomoći da se organizam lakše i brže oporavi. Stručnjaci se slažu da vrijedi pokušati s plazmom, ali to neće biti terapija za sve, već samo za one najteže pacijente, kažu u Takedi. Ne zna se koliko brzo tvrtka očekuje da se terapija primijeni na pacijentima, ali u međuvremenu kineski su liječnici tu vrstu terapije primjenjivali na svojim teškim pacijentima.
U veljači su kineske zdravstvene vlasti pozvale oporavljene od koronavirusa da doniraju plazmu koja sadrži antitijela te su je primijenili u liječenju najmanje 11 pacijenata u Wuhanu. Kinezi su izvijestili da se dio tih pacijenata oporavio, a dio je u znatno boljem stanju.
Osim ove Takedine terapije znanstvenici najavljuju da bi ispitivanje cjepiva na ljudima moglo početi sljedećeg mjeseca, i to onog na kojem rade znanstvenici s londonskog Imperial Collegea, ali u isto vrijeme to namjeravaju učiniti i američke farmaceutske tvrtke Moderna i Inovio. (Goranka Jureško) Piše
