Ako i vas hvata panika pri samoj pomisli na ulazak u menopauzu i neizbježne simptome poput neugodnih valunga, problema s nesanicom ili iznenadnih promjena raspoloženja, nemojte se brinuti jer se radi o posve prirodnom procesu. Stručnjaci ističu kako je riječ o nizu hormonalnih promjena kroz koji prolazi svaka žena tijekom svojeg života, a dr.sc. Ivana Pentz, specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije za tportal je otkrila kako se najbolje možemo nositi s ovom fazom života koja se ne može izbjeći
Svaka se žena u određenoj fazi života zapita kako će menopauza utjecati na njezin organizam, hoće li preko noći dobiti bore ili iznenada ostarjeti, kako će se nositi s valunzima, nesanicom, depresijom ili problemima s pamćenjem.
Ulazak u menopauzu je jedinstveno i individualno iskustvo, no ipak u većine žena javljaju se neke promjene i simptomi koji su karakteristični za to novo životno razdoblje.
Iako je ovaj period u životu svake žene posve prirodan, nerijetko je problem i u nepripremljenosti, ali i nedostatku informacija, o čemu je progovorila i jedna od najuspješnijih britanskih manekenki Yasmine Le Bon (55), supruga frontmena legendarnog benda Duran Duran, Simona Le Bona.
U vrlo iskrenom intervjuu za časopis Red manekenka poznata po svojoj egzotičnoj ljepoti i predivnom osmijehu svojedobno je izjavila: ‘Menopauza je zapravo prava gadura. Sve vas boli, umorni ste, zlovoljni i osjećate se nekako prazno. Ne sjećate se gdje ste parkirali auto, zaboravili ste da ste zakazali pregled kod liječnika… Zato je bitno razgovarati o tome kako bi se žene informirale. Mojim kćerima sam govorila o tome jer želim da budu spremne za ono što ih čeka.’
MOŽEMO LI JE PREDVIDJETI
Kad nastupa menopauza
Menopauza obično nastupa između 47. i 55. godine života, a prosječna menopauzalna dob za žene u Hrvatskoj je 51,2 godine. Zanimljivo je da jednu trećinu života žene u Hrvatskoj provode u postmenopauzi.
Kad se pak radi o očekivanom ulasku u menopauzu, dr. Pentz kaže kako je to ipak genetski predodređeno.
‘Ulazak u menopauzu ne ovisi o broju trudnoća, duljini dojenja, primjeni hormonske kontracepcije, socijalnoj sredini u kojoj žena živi ili iz koje potječe, kao i o njezinoj tjelesnoj konstituciji ili etničkoj pripadnosti. Vrijeme ulaska u menopauzu genetski je predodređeno i ne mijenja se. Mala abnormalnost na X kromosomu pojedine žene određuje prijevremeni ili kasniji ulazak u menopauzu’, ističe ona.
Menopauza počinje kada žena godinu dana nema menstruaciju, a tijekom tog razdoblja, one mogu imati neugodne simptome povezane s hormonalnim promjenama u tijelu.
Nagle promjene raspoloženje, valunzi odnosno iznenadni napadi vrućine i znojenja, problemi sa spavanjem, depresija, problemi s pamćenjem, glavobolja, stres, smanjen libido ili suhoća rodnice, najčešći su simptomi koji muče mnoge žene prilikom ulaska u menopauzu.
Simptomi menopauze su kod većine žena vrlo tipični
‘Menopauza je sinonim za posljednju menstruaciju u životu žene i znak je iscrpljenosti jajnika s posljedičnim padom razine hormona koji reguliraju normalan menstruacijski ciklus ali i pokreću cijeli niz drugih promjena u organizmu žene. Perimenopauza je pak višegodišnje razdoblje oko menopauze koje je obilježeno otežanim zanošenjem, promjenama u dinamici i trajanju menstruacijskog ciklusa, intenzitetu menstrualnog krvarenja, pojavi nesanice, preoblikovanju tijela u smislu gubitka mišićne mase i pojasastog debljanja, većom potrebom za nekom hranom npr. slatkišima, seksualnom disfunkcijom i još mnogočemu, i za većinu žena traje od 4 do 10 godine. Menopauza je period koji počinje godinu dana nakon zadnje menstruacije. Klimakterij je dio faze starenja koju žena prolazi od reproduktivne dobi, preko menopauze do postmenopauze i može trajati 15 do 20 godina’, objašnjava dr. sc. Ivana Pentz iz Poliklinike Fleur u Zagrebu.
Bez obzira kako i kada menopauza nastala, dodaje ona, simptomi su kod većine žena vrlo tipični, iako kod žena koje uđu u prijevremenu menopauzu (operacija, kemoterapija ili zračenje) nastup simptoma je iznenadan i intenzivniji.
‘Mnoge žene i prije pojave tipičnih simptoma menopauze osjećaju niz zdravstvenih tegoba kao što su bolovi u mišićima i zglobovima, vrtoglavice, probavne smetnje, depresija ili napadi panike. Srećom, ove simptome neće imati sve žene jer pojava tih simptoma prvenstveno ovisi o individualnoj osjetljivosti na variranje spolnih hormona i njihovih receptora u tijelu žene. Poznato je da žene koje su u mladosti imale tzv. PMS imaju veću šansu da iskuse većinu simptoma menopauze. Na primjer, depresija i napadi panike u perimenopauzi javljaju se zbog manjka estrogena koji utječe na razinu serotonina, odgovornog za dobro raspoloženje. Gubitak kolagena koji također nastaje zbog promijenjene razine estrogena u perimenopauzi i dovodi do promjena u mišićima, koži, zglobovima, kosi, noktima, mjehuru i rodnici’, kaže naša istaknuta stručnjakinja.
Što utječe na raniji ulazak u menopauzu
Karakteristični simptomi rane postmenopauze, koja nastupa od 3 do 5 godina nakon menopauze, su vazomotorne smetnje, noćna znojenja, lupanje srca, glavobolja…
‘Simptomi rane menopauze pokreću kod mnogih žena i cijeli niz psihičkih promjena kao što su tjeskoba, depresija, emocionalna labilnost, manjak energije i libida, nesanica s posljedičnim kontinuiranim umorom. Na njih se nadovezuje suhoća rodnice, bolovi kod spolnog odnosa, problemi s mokrenjem, suha koža smanjenog tonusa. Najznačajnije kasne posljedice postmenopauze (od 5 i više godina nakon menopauze) su kardiovaskularne bolesti i osteoporoza i nastaju u sinergiji sa starenjem organizma žene. Od ostalih treba spomenuti senilnu demenciju i Alzheimerovu bolest’, rekla je dr. Pentz.
Danas su, kaže dr. Pentz, poznati pojedini čimbenici koji mogu pridonijeti ranijem ulasku u menopauzu kao npr. intenzivno pušenje.
‘Iako menopauza nastupa najčešće kao dio prirodnog procesa, ona može nastati kao rezultat kirurškog odstranjenja jajnika ili pak liječenja zloćudnih bolesti (kemoterapija i zračenje) i prije 40. godine života. Tada govorimo o prijevremenoj menopauzi. Poznato je da zdrava i uravnotežena prehrana i umjerena tjelovježba znatno doprinose vraćanju hormonalne ravnoteže. Aktivnosti kao što su joga, ples, šetnja prirodom dokazano smanjuju vazomotorne smetnje, poboljšavaju raspoloženje i jačaju kosti. Isto tako pronalaženje ispravnog puta rješavanja problema koji nas tište, ublažavanje napetosti i nelagoda itekako utječu na uspostavljanja hormonske životne ravnoteže’, upozorava ona.
Simptomi koje žene navode u tom životnom razdoblju povezani su s mnogim različitostima u njihovim životima i hormonske promjene su samo djelom odgovorne.
Žene teško prihvaćaju promjene
‘Naime, osim fizioloških promjena u tijelu žena koje su povezane s biološkim starenjem, puno je i ostalih razloga u toj dobi, koji mogu dodatno uzrokovati emocionalnu nestabilnost kao što su bolest ili smrt supružnika, bliskog prijatelja, razvod, separacija od djece, odlazak u mirovinu, financijska nesigurnost ili skrb za stare roditelje. Uz sniženo raspoloženje, smanjenu aktivnost, nesanicu i gubitak energije čest je porast tjelesne težine zbog promijenjenog metabolizma masti i ugljikohidrata, koje mnoge žene dodatno kompenziraju hranom, naročito slatkišima’, kaže dr.Pentz.
Doživljaj pojma menopauze, upozorava ginekologinja, neminovno upućuje na pojavu promjena, koje neke žene teško prihvaćaju.
‘Mnoge odlaze u perfekcionističku krajnost, želeći zadržati mladenački izgled, opsjednute su zdravom hranom ili se pridržavaju rigoroznih dijeta, opsesivno vježbaju i podvrgavaju se višestrukim estetskim zahvatima. Međutim, nije sve tako crno… Nakon hormonskih turbulencija oko menopauze, žene ulaze u životno razdoblje jednoličnijeg tijeka kada svaki dan postoji niska ali ista razina hormona. Na kraju, nepromjenljiva razina hormona u postmenopauzi označava veću stabilnost u životu’, rekla je dr. Pentz.
Mnoge žene se podvrgavaju nadomjesnoj terapiji kojim se u organizam unosi prirodni estrogen koji se u jajnicima više ne stvara u dovoljnim količinama i zbog čega se kod mnogih žena javljaju posljedice nedostatka estrogena. Druga je komponenta koja se unosi u organizam gestagenska i ona oponaša učinak progesterona na maternicu. Za gestagensku je komponentu važno da je snažna kako bi precizno regulirala ciklus (u žena koje još menstruiraju) i sigurno štitila sluznicu maternice od bujanja (u žena koje više ne menstruiraju).
Što je nadomjesna terapija?
Ključan je individualni pristup svakoj ženi, upozorava dr. Pentz osobito kad se radi o nadomjesnoj terapiji.
‘Hormonska terapija je općenito dobro ispitivana terapijska metoda s poznatim povoljnim učincima i rizicima. Između neupitnog DA i apsolutnog NE za primjenu hormonske terapije u praksi, opredijelit će se u većini slučajeva za ‘da’, ali s naglaskom na individualni pristup u odabiru vrste i količine. Danas se paleta preparata za hormonsko liječenje proširila, doze sintetskih preparata smanjile, a otvorila su se vrata i preparatima biljnog podrijetla koji djelovanjem sličnim sintetskim hormonima mogu poprilično ublažiti simptome. Tako se nudi npr. bogata ponuda fitohormona koji mogu nadomjestiti sintetske hormone ili u kombinaciji s njima ublažiti simptome’, kaže ona.
JE LI MOGUĆE
Trudnoća i menopauza
Životna dob u kojoj žene ulaze u perimenopauzu je individualna, tako i mogućnost začeća, što znači da će kod nekih žena to biti prirodan proces, dok će kod drugih zahtijevati medicinsku pomognutu oplodnju (MPO), upozorava doktorica Pentz. Statistike ukazuju da žene danas dosta uspješno prevladavaju sve izazove koje nose proces starenja, tako da je u posljednja dva desetljeća broj prvorotkinja u 40. porastao čak za 50 posto. ‘Međutim, nakon navršenih 45 godina mogućnost da se trudnoća dogodi prirodnim putem je tek 5 posto, a i sve je teže zatrudnjeti oplodnjom vlastitih stanica i u postupku pomognute oplodnje, pa se preporučuje oplodnja jajašca donora’, rekla je dr. Pentz.
Poznato je da zdrava i uravnotežena prehrana i tjelovježba značajno doprinose ublažavanju vazomotornih smetnji i smanjuju rizik za bolesti krvožilnog sustava i kosti, dodaje dr. Pentz.
‘Savjetuje se jesti žuto i narančasto voće i povrće, agrume, bobičasto voće (naročito borovnicu), zeleno lisnato povrće (brokula, cvjetača, kupus), avokado, orašasti plodovi (badem), plavu ribu, integralne žitarice, zob, mahunarke, lan. Treba izbjegavati unos životinjskih bjelančevina (crveno meso, suhomesnati proizvodi, mlijeko) jer oni doprinose dodatnom gubitku kalcija iz tijela. Mliječne proizvode kao što su sir, vrhnje, jogurt treba konzumirati umjereno. Izbaciti iz prehrane šećer i bijelo brašno. Preporučuju se piti biljni čajevi (kopriva i kadulja koji navodno smanjuju valunge). Sve žene u menopauzi mogu uzimati dodatno vitamin D (treba se posavjetovati s liječnikom o dozi, ali 8000 IJ tjedno ne može u toj dobi štetiti)’, ističe dr. Pentz.
Dr. Pentz je za kraj naglasila kako menopauza nije nikakav bauk.
‘Menopauza nije kraj jednog lijepog životnog razdoblja i početak nečeg lošeg što treba zanemariti. Danas zbilja postoji niz mogućnosti kojima si možemo olakšati to razdoblje tranzicije, sve ovisi o željama i mogućnostima, ali prije svega o našem cjelokupnom zdravlju. Znanje, samopouzdanje i životno iskustvo su prave kvalitete menopauze i čine temelj za najbolje godine ženinog života. Potrebno je znati da mir i ravnoteža ne dolaze s tabletama, već prije svega u spoznaji tko ste, što vaše tijelo treba i što želite u novom životnom razdoblju koje je pred vama’, zaključuje dr. Pentz. Piše
