Bolesti koje napadaju ranije nego se mislte. Sve češće bolesti koje obično povezujemo s ljudima u 60-im i 70-im godinama pogađaju one koji su dva ili čak tri desetljeća mlađi. Ovdje donosimo sedam najčešćih i vrlo opasnih bolesti, kao i savjete o tome kako zlo spriječiti.
‘Kad smo mladi mislimo da smo nepobjedivi, ali to je netočno’, kaže dr. Georges Benjamin, izvršni direktor American Public Health Associationa. Što učiniti kako biste odgodili ili spriječili zdravstvene probleme? I zaista, bolesti koje obično povezujemo s ljudima u 60-ima i 70-ima pogađaju one koji su jedno, dva ili čak i tri desetljeća mlađi. Za to je zaslužna i sve ranija dijagnostika, ali i životni stil koji uključuje nekvalitetnu prehranu i nekretanje.
Na koje bolesti treba pripaziti i u mlađim danima?
Melanom
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 50 i više. Ali može se pojaviti i u kasnoj tinejdžerskoj dobi i ranim 20-ima.
Što možemo napraviti Nipošto ne posjećujte solarije, jer čak i povremeni odlazak može utrostručiti šanse za dobivanje melanoma, stoji u upozorenju Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention. Ne izlažite se predugo jakom sunčevom zračenju, posebno ne bez zaštite. Između 10 i 14 sati sati izbjegavajte izlaganje UV zrakama. Sunčajte se pažljivo. Najvažnije je da ne izgorite, čak ni blago.
Osteoporoza
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 65 i više. Ali može se pojaviti i kod 50-godišnjaka.
Što možemo napraviti
Hranite se kvalitetno, osiguravajući organizmu dovoljno kalcija i vitamina D. Vitamin D uglavnom se dobiva izlaganjem suncu, ali to ne znači da zbog toga trebate riskirati razvoj melanoma. I 15 minuta dnevno dovoljno je za stvaranje potrebne količine vitamina D. Iznimno je važno kretanje i vježbanje jer aktivnost jača kosti. Pušenje i alkohol su otrov za kosti. Zato nemojte pušiti, a pijte maksimalno jednu ili dvije čaše alkoholnog pića na dan. Izbjegavajte i cole jer su pune fosforne kiseline zbog koje gubimo kalcij.
Moždani udar
Dob u kojoj najčešće napada: 65 i više. Ali može se pojaviti i kod onih u 20-ima ili 30-ima.
Što možemo napraviti
Ako pušite, makar i povremeno, vrijeme je da prekinete s ovom lošom navikom. Naime, pušenje udvostručuje šanse za moždani udar. I zdravstveni problemi kao što su visok krvni tlak, dijabetes, pretilost i visok kolesterol faktori su rizika. “Bolesti koje povećavaju rizik treba liječiti rano i držati ih pod kontrolom”, objašnjava dr. Shazam Husar, voditelj Cleveland Clinic Stroke Program. Dr. Husar preporučuje i smanjenje unosa soli i transmasnih kiselina. Dobro je jesti ribu dva puta tjedno i redovito vježbati. ‘Čak i ako samo hodate 30 minuta na dan, i to može smanjiti rizik’, kazao je.
Rak dojke
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 45 i više. Ali može se pojaviti i u tinejdžerskim godinama. Što možemo napraviti
Za većinu žena redovna tjelovježba, vitka linija i jedna čaša vina na dan može smanjiti rizik od razvoja raka dojke. Međutim, ako postoji nasljedna sklonost, važno je krenuti što ranije na kontrolne preglede.
Alzheimerova bolest
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 65 i više. Ali može se pojaviti i u 40-im.
Što možemo napraviti
Ne zaboravite na rad mentalnog mišića! Ako su tijelo i um u dobroj kondiciji, smanjit ćete šanse za razvoj demencije. Korištenje dijelova mozga koje rijetko upotrebljavate – učenje novog jezika ili sviranje nekog instrumenta – pomoći će u borbi protiv kognitivnih propadanja. A što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Zato je važno održavanje niske razine kolesterola, kontroliranje krvnog tlaka i fizička kondicija.
Dijabetes tipa 2
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 40-e i 50-e. Ali može se pojaviti i u djetinjstvu.
Što možemo napraviti
Ovdje je hrana lijek. ‘Sve više mladih ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 2 u velikoj mjeri posljedica je načina prehrane i sjedilačkog načina života’, kaže dr. Michelle F. Magee iz američkog instituta za dijabetes MedStar. Većina oboljelih ima prekomjernu težinu, a višak težine – pogotovo oko struka – povećava rizik. Pazite da unosite hranu s niskim glikemijskim indeksom, dakle onu koja ne uzrokuje nagli skok šećera te onu s više vlakana. Čuvajte se hrane s nitratima. Naime, studija iz 2009. ukazala je na vezu između bolesti i izloženosti nitratima, nitritima i nitrozaminima u prerađenoj hrani i konzervansima.
Giht
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 50-e i 60-e. Ali može se pojaviti i u 30-ima.
Što možemo napraviti
Iako je giht čest kod starijih, danas je sve češći u 30-ima. Važno je zato umjereno koristiti alkohol i paziti na tjelesnu težinu. ‘Pretilost i alkohol glavni su krivci što mlađe odrasle osobe dobiju giht. Međutim, i brzo mršavljenje kod crash dijeta također dovodi do povišene razine mokraćne kiseline, što uzrokuje napade’, kaže dr. Robert E. Harris, iz američke udruge za borbu protiv artritisa. piše
