Sedam paklenih godina čeka mirovinski sustav – tek od 2020. broj umirovljenika će padati. Ne pokrene li se u Hrvatskoj zapošljavanje i ne počnu otvarati nova radna mjesta, a nelikvidnost i otpuštanja radnika bitnije ne smanje, osim egzistencijalne ugroženosti i nesigurne budućnosti za mlade naraštaje, posljedice bi mogle biti dramatičan i posve neizvjestan omjer radnika i umirovljenika koji je već dugo godina nepovoljan, upozoravaju stručnjaci.
Iako je ovih dana Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio podatak prema kojemu je prvi put u zadnjih deset godina smanjen broj penzionera, što je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pojasnio zaustavljanjem odlazaka u prijevremenu mirovinu te smanjenim brojem odlazaka u mirovinu braniteljske populacije, omjer osiguranika, dakle onih koji trenutačno rade, i umirovljenika i dalje je najnepovoljniji u zadnjih deset godina.
Trenutačno je u evidenciji HZMO 1.493.079 osiguranika i 1.214.491 umirovljenik, što znači da na jednog umirovljenika dolazi samo 1,23 osiguranika. To je lošije nego 2002. godine, kada je taj omjer bio 1:1,37. No, još poraznije zvuči podatak da smo već danas probili gotovo sve moguće projekcije i prognoze demografa i ekonomista: primjerice, demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap 2006. godine je objavio rad „Aktivni osiguranici i umirovljenici u Hrvatskoj – očekivani trendovi do 2031. godine“, u kojemu je projicirao kretanje umirovljenika do te godine na temelju dobne strukture umirovljenika sa stanjem 2001. godine i postavljenih hipoteza o budućem priljevu među korisnike mirovina.
Prema tim projekcijama, u najnepovoljnijoj varijanti 2011. godine trebali smo imati najviše 1.070.000 umirovljenika, a 2031. godine njih najviše 1.040.000. Te su brojke već sada nadmašene za gotovo 150 tisuća, a pitanje je hoćemo li se uskoro približiti crnim prognozama zagrebačkoga Ekonomskog instituta iz rujna 2011. godine koji je predvidio da bi se zbog nepovoljnih demografskih prilika u nas omjer radnika i umirovljenika znatnije trebao početi smanjivati od 2020. godine, a 2050. godine iznosio bi 1:1,05! Odnosno, tada bi se broj umirovljenika i radnika gotovo potpuno izjednačio.
Negativni demografski trendovi nezaobilazni su u bilo kakvim prognozama: otežavajući, jer, primjerice, i Ekonomski institut prognozira da će se zbog niske stope fertiliteta i povećanja prosječnog trajanja života postupno smanjivati broj i udio mlađeg, radno aktivnog stanovništva, a povećavati broj i udio starog stanovništva, uz smanjivanje ukupnog stanovništva. To znači da će se smanjivati mlađe stanovništvo iz kojega se generiraju zaposleni, a povećavati broj korisnika mirovina. No, s druge strane, barem kada je riječ o starosnim mirovinama, u umirovljeničku će dob s godinama pristizati ipak malobrojnije generacije.
Tih su trendova svjesni i u resornom ministarstvu. Ministar Mirando Mrsić podsjeća kako je nakon velikog pada broja osiguranika devedesetih godina, zahvaljujući gospodarskom rastu i reformi mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti početkom 1999. pa do 2007. godine broj osiguranika kontinuirano rastao.
– No, gospodarska kriza koja je započela u drugoj polovici 2008. godine dovodi do ponovnog trenda smanjivanja broja osiguranika. Uz to, priljev korisnika mirovina posljednjih godina se povećao, što je zbog gospodarske krize i povećane nezaposlenosti najviše došlo do izražaja u drugom polugodištu 2009. i tijekom 2010. godine. Radi izbjegavanja nepovoljnijeg određivanja prijevremene starosne mirovine te strožih uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene od 1. siječnja 2011. godine, tijekom 2010. povećao se priljev korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine. Taj nepovoljni trend zaustavljen je 2011. godine – objašnjava zadnje (nepredviđene?) trendove ministar Mrsić. Tu su i drugi faktori koji mogu uzdrmati mirovinski sustav:
– Na povećanje broja korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine utječe i činjenica da sve više mirovinu ostvaruje najbrojnija, takozvana baby-boom generacija rođena u prvom desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata. Demografsko starenje stanovništva nastavit će nepovoljno utjecati na odnos broja osiguranika i umirovljenika – slaže se ministar Mrsić. No, vjeruje kako će u kraćem razdoblju, kako su to i predvidjele studije Ekonomskog instituta, taj odnos porasti u korist radnika na više od 1:1,3.
– Razlog tome je izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te postojeći način određivanja mirovina koji potiče duži ostanak u svijetu rada i kasniji odlazak u mirovinu – optimističan je ministar Mrsić.
– Već duže vrijeme baby-boom generacija odlazi u mirovinu, što starosnu, ali velikim dijelom prijevremenu ili invalidsku. Broj umirovljenika u Hrvatskoj i dalje će se povećavati, ali ne s obzirom na brojnost tog naraštaja. U nas je kroničan problem što ne raste zaposlenost, a problemi se rješavaju tjeranjem ljudi u prijevremenu mirovinu, umjesto da se stimulira ostanak u radnom odnosu – smatra demograf prof. dr. Anđelko Akrap.
Baby-boom generacija, a to su oni rođeni od 1947. do 1955. godine, kada se u Hrvatskoj godišnje rađalo i više nego dvostruko djece nego danas (oko 90 tisuća godišnje, naspram oko 42 tisuće prošle godine), ipak ne mogu biti ključan teret za mirovinski sustav, kaže on. Nekoliko je razloga za to: velik dio te generacije iselio se iz Hrvatske krajem 60-ih na rad u inozemstvo (od 1961. do 1971. godine iz zemlje je otišlo oko 300 tisuća ljudi), također, mortalitet u toj generaciji bio je visok, a velik broj ljudi, osobito žena, uopće i nisu bili aktivni osiguranici, što znači da nisu bili zaposleni.
– Kada ćemo dosegnuti gornji limit broja umirovljenika, teško je odrediti. Među činiteljima koji smanjuju očekivani pritisak na mirovinski sustav su biološki, jedan naraštaj nestaje, a natalitet se ne povećava. Neko vrijeme broj umirovljenika još će rasti, ali za nas bi trebalo biti bitno prije svega povećati zaposlenost. Nažalost, Hrvatska tijekom čitavog 20. stoljeća nikada nije mogla zaposliti svoje stanovništvo, nije to mogla ni u socijalizmu jer se nije razvijala u prostoru – smatra demograf Akrap.
Projekcije
Prema projekcijama Ekonomskog instituta: do 2050. godine broj stanovnika u Hrvatskoj smanjit će se za 707 tisuća; udio mladih od 15-24 godine past će s 13,2 na 10 posto, a broj starijih od 65. godine povećat će se sa 16,8 na 27,3 posto; – projekcije A.Akrap i UN-ov Odjel za stanovništvo: prema hipotezi o mortalitetu, očekivano trajanje života porast će kod muškaraca sa 71,02 godine (2001. godine) na 76,33 godine (2031.godine), a kod žena sa 78,39 godina (2001.godine) na 82,91 godinu (2031. godine).
Crni scenarij
Ne otvore li se nova radna mjesta i ne ukloni nelikvidnost, bojim se da bi moglo doći do crnog scenarija. Pa, u nas je već sada omjer radnika i umirovljenika skoro 1:1 ako uzmete u obzir da 80 tisuća radnika radi, a ne prima plaću – smatra Željko Šemper, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika. Smanjenje broja umirovljenika u prvim mjesecima ove godine vidi prije svega kao posljedicu – umiranja starije generacije te smanjenog broja odlazaka u mirovinu.
Godišnje imamo oko 50 tisuća novih umirovljenika, a oko 40 tisuća starijih umre. Omjer radnika i umirovljenika uvijek se u vrijeme ljeta i ljetne sezone popravi, a u jesen pogorša pa je za pretpostaviti da će i ove godine na jesen biti veći priljev umirovljenika nego u prvom polugodištu. Sve ovisi o tome koliko će ljudi u međuvremenu završiti na Zavodu za zapošljavanje – ističe Šemper.
Invalidskih mirovina 27 posto
Ministar Mirando Mrsić naglašava kako će od 1. siječnja 2014. godine početi s radom Centar za medicinska vještačenja u HZMO-u. – Želja nam je unaprijediti medicinsko vještačenje invalidskih mirovina. Centar će obavljati vještačenja za cijelu Hrvatsku, a jedna od njegovih nadležnosti će biti provjera već utvrđenih invalidskih mirovina. Na taj ćemo način uspostaviti učinkovitiji nadzor već ostvarenih prava – najavljuje ministar Mrsić.
U Hrvatskoj je trenutačno 27 posto umirovljenika u invalidskoj mirovini, a europski je prosjek 10 posto. Ministar kaže kako žele promijeniti odnos prema invalidskim mirovinama i uspostaviti sustav utvrđivanja preostale radne sposobnosti. Takvi umirovljenici neće se više stimulirati da odu u invalidsku mirovinu, nego će brigu o njima preuzeti Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom čiji će centri provoditi prekvalifikaciju i edukaciju kako bi ih ponovno uključili u svijet rada. piše
