Državi je cijeli moj život ‘divlji brak’! O apsurdnosti našeg sudstva i slučaju Splićanke Nedjeljke Kapetanović pisali smo prvi put lani u kolovozu.
Čitateljica nam se bila požalila kako je diskriminirana zbog života u izvanbračnoj zajednici jer se od nje traži da plati porez na stan naslijeđen od pokojnog životnog druga Marina Musinova.
S obzirom na to da je odbila platiti iznos od 16.831 kunu smatrajući kako su 33 godine života u takvoj zajednici jednako vrijedne kao i u onoj ozakonjenoj pred matičarom, sada joj prijeti prodaja stana.
Naime, prije neki dan doživjela je šok primivši rješenje Općinskog suda koji je obavještava da se dopušta predbilježba založnog prava na njezinoj nekretnini, i to u korist RH, odnosno Ministarstva financija. Jezikom laika, to znači da stan ide na dražbu kako bi Porezna naplatila svoja potraživanja…
Prva nasljednica
– To je strašno. Ako u rješenju o nasljeđivanju lijepo piše da sam, uz svog sina, nasljednica prvog nasljednog reda, ne vidim u čemu je problem… Iz Porezne tvrde da moram platiti jer sam rješenje dobila prije nego što je donesen Obiteljski zakon kojim su prava bračnih i izvanbračnih partnera izjednačena i u poreznim stvarima. Što je, međutim, s Ustavom RH koji ne radi razliku između bračnih i izvanbračnih drugova – pita se Nedjeljka Kapetanović koja je, dodaje, u šest godina svoje pravne borbe s Poreznom upravom “doktorirala” na spomenutoj problematici.
Ovakvo diskriminiranje od institucija još je grublje kad se uzme u obzir činjenica da je naša sugovornica 27 godina života u izvanbračnoj zajednici skrbila o teškom invalidu.
– Samo deset dana nakon rođenja našeg sina, 28. ožujka 1979. godine, moj partner je stradao u prometnoj nesreći, i to ne svojom krivnjom, nakon čega je ostao kvadriplegičar. Ne možete ni zamisliti kako mi je bilo – s malom bebom i invalidom, u podstanarstvu, bez ičije pomoći… Nakon što je moj životni suputnik stradao, općina Split i tadašnji Zavod za mirovinsko osiguranje dodjeljuju nam 1988. na korištenje stan od 45 kvadrata na Pujankama, ujedno i našu prvu nekretninu – govori Nedjeljka, pokazujući nam dokument – Odluku o davanju stanja na korištenje u kojoj su, uz izvanbračnog joj supruga Marina Musinova, kao članovi domaćinstva uredno navedeni i ona i sin…
Nedjeljka, praktički, i prehranjuje tročlanu obitelj s plaćom u “Dalmacijavinu”.
Suprug joj umire u prosincu 2006. nakon čega se saziva ostavinska rasprava, a Nedjeljka je na njoj proglašena nasljednicom prvog nasljednog reda.
Četiri godine poslije stiže, međutim, “čestitka” iz Porezne u kojoj je obavještavaju kako je, zbog svog bračnog statusa, dužna platiti porez na nasljedstvo. S mirovinom od 1500 kuna koja joj je jedini izvor prihoda, nije u mogućnosti platiti odvjetnika, pa se obraća Dalmatinskom odboru solidarnosti (DOS) koji nudi besplatnu pravnu pomoć.
Čvrsti principi
U Nedjeljkino ime DOS podnosi tužbu Upravnom sudu koji je prihvaća. Porezna uprava se žali i predmet završava na Visokom upravnom sudu koji staje na stranu države… Prije tri godine o slučaju je obaviješten i Ustavni sud, čiju presudu Nedjeljka još čeka, kao i očitovanje Suda za ljudska prava u Strasbourgu. U međuvremenu Porezna pokušava “sjesti” ovrhom na račun Nedjeljke Kapetanović, no zbog njezinih niskih primanja se ne uspijevaju naplatiti, pa podnose prijedlog za promjenu sredstava ovrhe koji Općinski sud nedavno i prihvaća.
– Nad glavom mi sad visi i ta prijetnja zbog čega nemam mira… Možda bih se mogla dogovoriti s Poreznom da otplatim dug u sto rata, ali ne želim, i to ne samo zato što novca nemam, već je stvar principa. Ne pristajem na to da mojih 30 godina zajednice s čovjekom o kojem sam se požrtvovno brinula nekome predstavlja “divlji” brak radi kojeg me sada treba i novčano kažnjavati – ogorčena je Nedjeljka Kapetanović.
Poreznici u klin, aktivisti u ploču
U Poreznoj upravi ističu kako je tek novim Obiteljskim zakonom, i to onim koji je stupio na snagu 1. studenoga 2015. godine, izrijekom izjednačena izvanbračna zajednica s bračnom i u poreznim stvarima. Prvo porezno rješenje naša je čitateljica dobila 2010. godine, a u njezinu je slučaju, napominju, postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina proveden sukladno važećim zakonskim propisima, preciznije Zakonu o porezu na promet nekretnina. Njime je propisano da su plaćanja poreza oslobođeni “bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji u odnosu na umrlog ili darovatelja”.
Dakle, navedenim člankom taksativno su navedene osobe koje su oslobođene poreza, navode u Poreznoj upravi.
S takvim se tumačenjem ne slažu pravnici Dalmatinskog odbora solidarnosti.
– Iz Ministarstva financija se konstantno pozivaju na taj Zakon o porezu na promet nekretnina u kojem se nigdje izrijekom ne spominje izvanbračni drug i to je ono čega se drže poreznici. Mi, međutim, nastojimo ukazati na činjenicu da je i stari Obiteljski zakon, davno prije donošenja Zakona o porezu na promet nekretnina, izjednačio bračnu i izvanbračnu zajednicu po svojim učincima – poručuju iz DOS-a.
Državno pravo
Poznati splitski odvjetnik Mišo Živaljić kaže nam kako u praksi nije rijetkost da stanovi završavaju na dražbi zbog potraživanja koja prema vlasnicima ima država ili privatne osobe, no u pitanju su uglavnom znatno veći iznosi od onoga za kojeg se tereti Nedjeljka Kapetanović.
– Država ima pravo tražbinu naplaćivati u ovršnom postupku. Ovrha u ovom slučaju ide prodajom nekretnine i namirenjem iz sredstava ostvarenih prodajom. Ostatak sredstava ide vlasniku stana – objašnjava Živaljić. piše
