Predlagač zakona podsjeća da je praksa država članica Europske unije različita.
Plenkovićeva Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je prvu verziju novog zakona kojim će se od iduće godine uvesti nacionalna mirovina. Nova novčana isplata ipak se neće zvati mirovina, već nacionalna naknada za starije osobe, koju bi moglo primati oko dvadeset tisuća starijih od 65 godina.
Resorno ministarstvo procjenjuje da približno 60.000 osoba starijih od 65 godina, većinom žena, nema minimalne uvjete za ostvarenje prava na starosnu mirovinu, za što treba minimalnih 15 godina, među kojima će tek svaka treća osoba zadovoljiti kriterije za isplatu nacionalne naknade.
Prva stepenica koju potencijalni primatelji moraju preskočiti neprekinuti je boravak od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Tko se doseli u Hrvatsku u 50. godini, moći će tražiti nacionalnu naknadu tek sa 70! U prvoj zakonskoj verziji koja je dostavljena socijalnim partnerima i stručnjacima okupljenima u radnoj grupi ne nalazi se imovinski već samo dohodovni cenzus. Država neće provjeravati koliko zemlje ili kuća posjeduje primatelj naknade, ali će se kontrolirati njegovi prihodi i dohodak članova kućanstva. Novo pravo ostvarivat će osobe čiji su prihodi po članu kućanstva niži od 800 kuna, koliko bi, predlaže se, trebala biti visina nacionalne naknade za starije osobe. Radna skupina koja je od početka uključena u pripremu zakona sastaje se danas i, ako njezini članovi podrže prijedlog, zakon kreće u postupak savjetovanja i uobičajenu proceduru, piše Večernji list.
Nacionalna naknada uvodi se od 1. siječnja 2021. godine i, premda se neće zvati mirovinom, sav administrativni dio oko isplate i uvođenja obavit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ne centri za socijalni rad. HZMO će jednom godišnje provjeravati osobne podatke i prihode primatelja nacionalne mirovine, koja će se jednom godišnje usklađivati prema stopi inflacije. Hrvatska i sada ima “zajamčenu minimalnu naknadu” koju prima oko 72 tisuće socijalno najugroženijih građana. Među njima je i oko osam tisuća starijih od 65 godina. Upravo zbog toga centri za socijalni rad relativno dobro poznaju najsiromašnije skupine društva, dio stručnjaka smatra da je procjena o 20 tisuća potencijalnih primatelja nove nacionalne naknade za stare pretjerana. Kriteriji za stjecanje prava na isplatu nacionalne mirovine ipak su blaži od kriterija za primanje socijalne pomoći, koja se isplaćuje na osnovi imovinskog cenzusa. Primateljima socijalne pomoći koji posjeduju stan ili kuću država sjeda na imovinu, zbog čega se neki nerado javljaju centrima za socijalnu skrb.
Socijalna pomoć za radno sposobnog samca također iznosi 800 kuna, a radno nesposobnog samca 920 kuna. Novo pravo ne bi mogli ostvariti ni primatelji uzdržavanja temeljem ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju te osobe smještene u ustanovu socijalne skrbi na teret države.
Predlagač zakona podsjeća da je praksa država članica Europske unije različita. U nekim se državama pravo na davanje za starije osobe isplaćuje iz sustava socijalne skrbi, u drugima u sklopu mirovinskog sustava, sa i bez provjere imovinskog statusa primatelja. Nova nacionalna mirovina bit će oko 220 kuna niža od najniže mirovine za 15 godina staža, koja je od sredine prošle godine 67,97 kuna po godini, odnosno 1019,55 kuna. Piše
