Strašno upozorenje

Imate spore reakcije? Bližite se smrti. Usporavanje mozga ukazuje na propadanje cijelog tijela. Osobe sa sporim reakcijama imaju veće izglede da umru u mladim godinama, odnosno čak 25 posto veću vjerojatnost da će umrijeti u idućih 15 godina nego osobe s brzim reakcijama

To je pokazalo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Glasgowu i Edinbourghu te sa University Colege London. Oni tvrde da je manjak budnosti i „spremnosti“ opasan po zdravlje i život gotovo jednako koliko i pušenje. Naime, njihova je teza da usporavanje funkcija mozga može biti znak općenitog propadanja cijelog tijela.

Ukoliko dodatna istraživanja potvrde tu vezu, liječnici primarne zdravstvene zaštite mogli bi u budućnosti koristiti test za mjerenje brzine reakcija na podražaje kao jednostavan i brz način kontrole općeg zdravstvenog stanja.

Za potrebe ovog istraživanja britanski su znanstvenici analizirali podatke o više od 5.000 Amerikanaca koji su bili podvrgnuti testu mjerenja brzine reakcija u dobi između 20 i 59 godina. Taj test je zapravo bio izuzetno jednostavan i podrazumijevao je samo da testirana osoba sjedi pred monitorom računala te da stisne gumb svaki put kad se na monitoru pojavi nula.

Svaki od volontera je prošao test čak 50 puta, a pritom je neprekidno mjerena brzina njihovih reakcija. Oni ispitanici koji su imali sporije reakcije mali su čak 25 posto veći rizik da će u idućih 15 godina umrijeti nego ispitanici s bržim reakcijama. No, i oni ispitanici koji su kod nekih testiranja bili sporiji, a kod nekih brži također su imali povišen rizik za ranu smrt u odnosu na one koji su uvijek imali brze reakcije.

Rana smrt ne podrazumijeva samo veći rizik da osobe sa sporijim reakcijama poginu, primjerice, u saobraćajnim nesrećama, već ukljućuju i veći rizik za ranu smrt uslijed srčanog ili moždanog udara, ali zanimljivo je da ta povezanost nije uočena kad je riječ o raku.

Drugim riječima, usporene reakcije ne znače i povišeni rizik za ranu smrt od nekog oblika raka.

Potrebno je obaviti daljnja istraživanja kako bi se provjerilo ne bi li se takvi rezulati mogli objasniti i nekim drugim faktorima, primjerice činjenicom da su osobe s brzim reakcijama možda mlađe, a samim time i zdrvaije, ili jednostavno da su oštroumnije.

Zasad, voditelj istraživanja dr. Gareth Hagger-Johnson s UCL-a smatra da ovakvi rezultati upućuju na to da bi jednostavan test mjerenja brzine reakcija u odrasloj dobi mogao predvidjeti šanse za preživljenje neovisno o dobi, spolu ili društveno-ekonomskim uvjetima u kojima osoba živi. U svakom slučaju, očito je da brzina kojom mozak odgovara na podražaje može biti odraz općeg stanja tijela, a to znači da usporene reakcije mogu biti znak postojanja raznih bolesti. piše