Na crnoj listi nalazi se hrana koja se dokazano povezuje s nastankom malignih oboljenja. Svi su ljudi manje-više svjesni ozbiljnosti koju bolest poput raka donosi – fizički, mentalno, emocionalno i financijski, ne samo oboljelima, već čitavim obiteljima.
Upravo zbog toga što za karcinome nema učinkovitog lijeka, to je bolest koja nas najviše plaši svojom sveprisutnošću.
Rak će u sljedećih 50 godina imati svaki treći čovjek
Rak je treći najveći ubojica ljudi, odmah iza srčanih bolesti te moždanog udara. Postoji više od 100 vrsti raka, a svaki dio tijela može biti njime napadnut. Pogledajte statističke podatke WHO-a u infografici:
Rak pluća ima 31 posto smrtnosti kod muškaraca i 26 posto kod žena. Kod muškaraca slijede rak prostate, rak debelog crijeva, gušterače i jetre. Kod žena slijede rak dojke, debelog crijeva, gušterače i jajnika.
Prema znanstvenim predviđanjima će u sljedećih 50 godina svaki treći čovjek tijekom svog života oboljeti od raka, a više od 30 posto slučajeva bolesti moglo bi se spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, izbjegavanjem poroka poput cigareta i alkohola – ali ponajprije izbjegavanjem kancerogene hrane.
Što uzrokuje rak?
Moglo bi se reći kako je naš organizam doslovno preplavljen smrću. Kosa, nokti, vanjski sloj kože – sve su to mrtve stvari koje svakog tjedna gubimo, odbacujem i nestaju – oko 80 posto čestica u zatvorenim prostorima koje se presijavaju na suncu zapravo su mrtve stanice kože ljudi. Ipak, većina se tijela sastoji od živih tvari, poput biološke pšenice koja spaljuje hranu za energiju potrebno za disanje i kretanje, grijanje i razmišljanje.
Stanice organizma su vrlo aktivne i zaposlene dijeljenjem milijun puta svakog dana. Fascinantan je to proces replikacije instrukcija – DNK za svaku stanicu kćer zahtijeva kopiranje identičnog lanca tri milijarde nukleotida. U svemu tome, naša tijela ipak nisu savršena.
Svaki put kad se stanica podijeli, enzimi koji sudjeluju u sintezi u prosjeku rade čak oko 120 tisuća greški. Puno ili malo, sasvim je nebitno, sve dok se ne dogodi ključna greška koja djeluje kao okidač raka zahvaljujući abnormalnom radu stanice, rastu te neprekidnom dupliciranju. Takva stanica ignorira signale da prestane te stimulira tijelo da je opskrbljuje krvi kako bi još rasla. Tada se takva stanica beskonačno razmnožava, odnosno rak širi po tijelu. Naravno, ključno je i o kojem se tipu raka, odnosno greške radi, jer kod jednih to ide brže, a kod drugih sporije.
Crna lista kancerogenih namirnica
Razumijevanje mogućih uzroka raka svodi se na razumijevanje uzroka genetskih i DNK mutacija. Kemikalije (poput karcinogena), zračenje, pretilost, hormoni, kronične upale, loša hrana i virusi su glavni uzročnici raka.
Od davnina je poznato kako hrana koju jedemo ima ogroman učinak na organizam. Dokazano je kako ljudima najviše odgovaraju namirnice iz njihovog podneblja, koje su se kroz tisućljeća prenošenja gena upisale u naš DNK kod kao zdrave, potrebne i poželje po svom sastavu i nutrijentima, a još su drevni narodi znali kako hrana ima potencijal liječenja, ali može biti i faktor za razvoj bolesti.
Neke su namirnice znatno štetnije od drugih, a stručnjaci izdvajaju ovih 10 kao najopasnijih:
- 1. GMO hrana
Brzinski rast industrije genetski modificiranih usjeva kontaminirala je našu prehranu na alarmantnoj razini. Više od 90 posto svjetskog kukuruza i soje je genetski modificirano, a o učincima istog još se raspravlja. Stručnjaci se slažu kako prije nego je GMO dodan u sastav više od 1000 namirnica nisu provedena adekvatna istraživanja o njegovom utjecaju te nitko ne zna dugoročne posljedice konzumiranja takve hrane. Poželjno je, kad god je moguće, kupovati organsku hranu te izbjegavati GMO namirnice.
- 2. Kokice iz mikrovalne
Ova vrsta namirnica predstavlja veliku opasnost za zdravlje. “U omote su dodane sintetske kemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebale spriječiti da van iscure masti”, objašnjava nutricionistica Elissa Goodman. “Kokice za mikrovalnu su pune tih kemikalija, koje se, kad se zagriju, automatski šire u same kokice. One štetno djeluju na vaš endokrini sustav, a povezane su razvojem karcinoma, povišenim lošim kolesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitnjače i neplodnosti.”
- 3. Konzervirana hrana
U većinu se konzervi dodaje kontroverzni bisfenol A, za koji je dokazano da genetički mijenja moždane stanice životinja. Radi se o kemikaliji koja u tijelu oponaša spolne hormone, pa tako smanjuju plodnost, ali i povećavaju rizik od raznih karcinoma kod djece. Umjetni spojevi poput ftalata i bisfenola A ometaju rad štitnjače, uzrokuju pretilost te su okidači raka spolnog sustava, kao raka jajnika, prostate i dojki, pokazale su brojne studije proteklih deset godina. Osim kroz konzerviranu hranu, u doticaj s bisfenolom A najčešće se dolazi kroz plastičnu ambalažu koja ga često sadrži.
- 4. Crveno meso s roštilja
Iako je hrana s roštilja doista ukusna, znanstvenici su otkrili da pripremanje mesa na taj način oslobađa karcinogen nazvan heterociklički aromatski amin, jer dolazi do promjene kemijske i molekularne strukture mesa. Podaci prikupljeni od 62000 osoba u razdoblju od 9 godina pokazuju kako ispitanici koji su često konzumirali meso pečeno na roštilju ili na neki sličan način imaju 60 posto veće izglede za rak gušterače u odnosu na ispitanike koji su preferirali slabije pečeno meso ili ga uopće nisu jeli. Osim toga, crveno meso pripremljeno na ovaj način redovitom konzumacijom povećava rizik nastanka raka prostate.
- 5. Šećer
Naime, stanice karcinoma koriste znatno više glukoze za svoj rast i razmnožavanje od drugih stanica, a različite su studije pokazale da ljudi koji imaju veće razine glukoze češće obolijevaju od različitih vrsta karcinoma. Tako laboratorijska ispitivanja pokazuju kako stanice raka mogu opstati jedino na jednostavnim ugljikohidratima, uključujući i rafinirane šećere koji se nalaze u prerađenoj hrani i slatkišima. Za razliku od zdravih stanica, stanice raka mogu konvertirati svoju energiju iz glikolize bez kisika, u procesu anaerobne glikoze.
Tada se stvaraju otpadne tvari koje su slične forme kao, primjerice, mliječna kiselina. Taj otpadni materijal potom ide iz stanice raka do jetre gdje se metabolizira a otpadni dio procesa je glukoza.Tada se glukoza vraća hraniti stanice raka i nastaje začarani krug.
- 6. Industrijski proizvedena – usoljena, ukiseljena i dimljena hrana
Ovim se namirnicama kroz industrijsku proizvodnju tipično dodaju konzervansi, a najčešće je riječ o štetnim nitratima, koji im povećaju rok trajanja. Ti se aditivi kroz godine akumuliraju u tijelu te mogu nanijeti štetu na staničnoj razini te dovesti do nastanka bolesti poput raka. Kad se dimljena hrana kuha na visokim temperaturama, od nitrata nastaju još opasniji nitriti. No, to se ne odnosi na namirnice koje kiselite ili dimite sami.
- 7. Gazirana pića
Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram pretjeranim. Osim toga, umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu te se često povezuju s nastankom raka.
- 8. Bijelo brašno
Kad je brašno rafinirano, iz njega se uklanjaju sve nutritivne vrijednosti. Potom se izbjeljuje s plinom kako bi postao privlačniji potrošačima. Glikemijski indeks bijelog brašna je iznimno visok – što znači da povećava razinu inzulina, a ne osigurava “gorivo” tijelu. Ugljikohidrati iz njega se pretvaraju u šećere, tako da učestala konzumacija bijelog brašna koji mogu dovesti do povećane otpornosti na inzulin te su kao takvi poželjno gorivo za tumore.
- 9. Mesne prerađevine
Ovo meso obično dobivamo od životinja koje se drže u zatvorenim prostorima u kojima se šire zaraze i koje su izložene brojnim hormonima i antibioticima. One su također pune natrij nitrata, koji se koristi kao kemijski pojačivač okusa, konzervans i pojačivač boje. Kad ih unosite u tijelo one se pretvaraju u kemikalije koje uzrokuju karcinom, a mogu se naći u različitim salamama, kobasicama, šunki i slanini.
- 10. Tzv. light i namirnice bez masnoća
Fat-free zvuči kao nešto dobro, jer za većinu masti predstavljaju nešto loše, no ovakve namirnice su jako nezdrave. Prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti s nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog. Drugim riječima, riskirate debljanje, dijabetes, srčane bolesti i rak. piše
