Ovo su četiri najveća mita o kolesterolu. Što je zapravo točno u šumi informacija otrkivaju stručnjaci.Kolesterol se često spominje kao neprijatelj broj 1 za zdravlje srca i krvnih žila. No, što je zapravo točno u šumi informacija otrkivaju stručnjaci za Yahoo.
1. Rizik ovisi o razini “lošeg” kolesterola
Postoji “dobar” i “loš” kolesterol: HDL i LDL, a kako biste smanjili rizik od koronarnih bolesti i bolesti srca obično se preporučuje smanjiti razinu LDL-a i triglicerida u krivi.
No, čini se kako je za zdravlje žena opasnija niska razina HDL-a u krvi nego ako imate visoku razinu lošeg kolesterola. Razinu LDL-a treba, kažu stručnjaci, promatrati kroz niz faktora. Je li neka osoba pušač, ima li u obitelji bolesti srca i krvnih žila te radi li se o muškarcu ili o ženi, piše Yahoo.
Za zdravu žensku osobu koja ne puši poželjno je da ima manje od 160 mg/dl (miligrama po decilitru) LDL-a dok je za one koje puše i imaju članove obitelji s povišenim kolesterolom preporučena razina do 100 mg/dl. Idealna razina dobrog kolesterola trebala bi biti oko 50 ili 60 mg/dl.
2. Kolesterol iz hrane začepljuje krvne žile
Recentne studije manje-više odbacile su teorije da kolesterol koji se može naći u žumanjku, škampima i ostaloj hrani začepljuje krvne žile. Štoviše, žumanjak iz jaja bogat je omega-3 masnim kiselinama koje štite zdravlje srca.
Umjesto da smanjite unos jaja, smanjite unos zasićenih masti koje se mogu pronaći u procesuiranoj hrani poput sira ili margarina.
Zasićene masti pospješuju loš kolesterol pa je najbitnije čitati etikete na namirnicama i zapamtiti da je preporučeni unos zasićenih masti 16 grama.
3. Vježbanje će brzo poravnati brojke
40-ak minuta vježbanja na dan potaknut će proizvodnju dobrog kolesterola, no to se neće dogoditi onako brzo kao što bismo željeli ili bi naše tijelo trebalo.
Treba zapamtiti da će rezultati kod žena doći sporije. Ženama naime u prosjeku treba dvostruko više vremena da povećaju razinu dobrog kolesterola nego muškarcima.
4. Ako ste uvijek bili u “normali” tako će i ostati
Kolsterol treba često provjeravati jer se njegove razine povećavaju, posebno nakon menopauze. Brojke zato treba provjeravati svake tri godine. piše
