Za isplatu milijun i 187 tisuća mirovina ove će godine otići 34,4 milijarde kuna, čak devet milijardi kuna ili 35 posto više nego prije šest godina. Situacija je neodrživa, najnovije je upozorenje Europske komisije za sve zemlje Europske Unije uz poruku da će dugoročno morati podizati dobnu granicu za odlazak u mirovinu sukladno produljenju životnog vijeka. Jednostavno ćemo morati prihvatiti činjenicu da će svatko od nas morati raditi dulje. Sve zemlje članice znaju da će se to dogoditi. Svi se bore s istim problemima – poručili su iz Europske komisije.
Hrvatska je u još goroj situaciji. Osim demografskog problema starenja stanovništva, a svaki peti Hrvat stariji je od 65 godina, Hrvatska već sada ima sustav koji opterećuju ogromni problemi. S jednom od najnižih stopa zaposlenosti u Europi od samo 57 posto u Hrvatskoj trenutno jednog umirovljenika uzdržava samo 1,28 radnik. Tek je svaki peti umirovljenik odradio puni radni staž, gotovo je 200.000 povlaštenih mirovina, a više od 90.000 umirovljenika mlađe je od 49 godina.
Za isplatu milijun i 187 tisuća mirovina u 2010. treba osigurati 34,4 milijarde kuna, čak devet milijardi kuna ili 35 posto više nego prije šest godina. Samo na povlaštene mirovine otići će više od sedam milijardi kuna ili jedna petina ukupnih izdataka za mirovine.
Problem je to veći što država iz proračuna mora osigurati oko 16 milijardi kuna jer će iz doprinosa naplatiti samo 19 milijardi ili 57 posto novca potrebnog za isplatu mirovina. Taj je jaz između iz godine u godinu sve veći. S druge strane je statistika koja pokazuje da umirovljenici žive s prosječnom mirovinom od 2160 kuna te da svaki treći ima mirovinu do 1500 kuna s kojom jedva preživljava.
Nakon što država i dalje vraća milijarde kuna duga umirovljenicima u rješavanje niza problema sustava ove su godine krenuli tek rezanjem povlaštenih mirovina većih od 3500 kuna za 10 posto. To će ove godine donijeti uštede od 250 milijuna kuna. Tek od 1.siječnja iduće godine u primjenu kreće i povećanje smanjenja prijevremenih mirovina sa sadašnjih devet na najviše 20,4 posto, za pet godina prijevremenog umirovljenja.
Nagrada za dulji rad
U istim postocima nagrađivat će se oni koji će raditi dulje od propisane dobne granice za odlazak u mirovinu. A ona će se dugoročno u Hrvatsko morati mijenjati. Prvo će se do 2020. postupno podići dobna granica za odlazak u mirovinu za žene sa 60 na 65 godina. Dugoročno će se ta dobna granica morati i dalje podizati na 68 ili čak 70 godina.
Broj branitelja u mirovini još raste
Nekadašnji ministar branitelja Ivica Pančić svojoj je nasljednici Jadranki Kosor ostavio tek nešto više od 20.000 umirovljenih branitelja. Sedam godina poslije njihov se broj gotovo utrostručio: prema podacima HZMO-a, u travnju ove godine bilo ih je 56.058. Rasla su i izdvajanja – u 2003. je za braniteljske mirovine trebalo 1,98 milijardi, a ovoj godini trebat će pet milijardi kuna.
Ogromno povećanje broja umirovljenih branitelja u vrijeme mandata obje HDZ-ove Vlade posljedica je novog Zakona o pravima branitelja kojim je HDZ omogućio da pravo na mirovinu steknu i oni koji nemaju status ratnog vojnog invalida. Tako su svi branitelji mogli doći izravno u HZMO i tražiti invalidsku mirovinu na temelju sudjelovanja u ratu, a da pritom nisu morali imati status ratnog invalida.
Ako se zna da je prosječna braniteljska mirovina veća od 5100 kuna ne čudi što su mnogi branitelji iskoristili mogućnost umirovljenja. Od kraja prošle godine ponovno su na snazi odredbe zakona iz vremena Račanove Vlade – braniteljsku mirovinu može zatražiti samo onaj tko je prije toga dobio status ratnog invalida. ( S. Barilar)
piše Jutarnji listi (o9.07.2010.)
