Umirovljeničke udruge
Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske izrazila je u pismu upućenom Vladi i nadležnim ministarstvima nezadovoljstvo jer nema znakova da se traži rješenje za umirovljeničku populaciju u kojoj preko 80 posto osoba živi ispod granice siromaštva, te zatražila da se teret gospodarske krize pravednije raspodjeli i olakša položaj umirovljenika. “Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske uputila je pismo Vladi i nadležnim ministarstvima u kojem izražava ozbiljnu zabrinutost povodom nagovještenih restriktivnih mjera ekonomske politike prema umirovljenicima u narednom razdoblju koje su naznačene i u “Pretpristupnom ekonomskom programa RH 2010 – 2012” (PEP), navodi se u pismu koje je poslano i predsjedniku Republike, predsjedniku Sabora, svim parlamentarnim strankama i sindikatima, a potpisuje ga predsjedavajući Koordinacije Josip Vincek.
Koordinacija, koju čine Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Društvo hrvatski umirovljenik, te umirovljeničke zajednice HEP-a, HŽ-a, HPT-a, INA-e i MUP-a upozorava da, prema mjerilima EU, siromaštvo za umirovljenike nastupa onda kada prosječna mirovina padne na 60 posto prosječne plaće, a u Hrvatskoj je to, upozoravaju, srozano na čak ispod 40 posto.
Mirovinska reforma iz 1999. pokazala se u praksi promašenom, a uspjela je jedino u dijelu koji se odnosi na vrlo visoke mirovine političke elite, a siromaštvo za veliku većinu umirovljenika, upozorava Koordinacija i dodaje da je drugi stup obvezne mirovinske štednje doveo u još teži položaj nove umirovljenike, te da i treći stup pokazuje negativne efekte.
U pismu se ističe da mirovinski sustav treba očistiti od svih davanja koja nisu zasnovana na radu i plaćanju doprinosa.
“Uvjeti za stjecanje mirovina moraju biti jednaki za sve i utemeljeni na jedinstvenom mirovinskom sustavu sa samo jednim zakonom koji regulira prava stjecanja mirovina, a sve ostale, posebne zakone kojima se stječu povlaštene mirovine, treba ukinuti”, naglašavaju.
Upozoravaju i da Hrvatska iz bruto društvenog proizvoda izdvaja 9,8 posto za mirovine stečene iz rada, što je “među nižim stopama u Europi”, kao i da je kriznim porezom zamrznuto usklađivanje rasta mirovina što, uz porast cijena, “dodatno osiromašuje umirovljeničku populaciju”.
“Često se čuje kako umirovljenici moraju dobivati samo onoliko koliko gospodarske mogućnosti u Hrvatskoj dopuštaju. Mi se s tim slažemo, ali zahtijevamo da takav odnos bude prema svima jednak i da se teret gospodarske krize pravednije raspodjeli i olakša položaj umirovljenika”, poručili su iz Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske, koje okupljaju oko 450 tisuća članova.
