Stručnjaci otkrili da nam, zapravo, treba jako malo da prijeđemo kritičnu točku. Šećer povećava rizik od srčanih bolesti. Utjecaj šećera na kardiovaskularni sustav nije zanemariva popratna pojava pretjerane konzumacije. Studija iz 2014. godine utvrdila je da su ljudi koji su konzumirali petinu dnevnih kalorija iz dodanih šećera tijekom 15 godina dva puta češće povisili rizik od smrti od srčanih bolesti nego oni koji su uzimali manje slatke hrane.
Učinak je isti za žene i muškarce svih dobi, nevezano uz to koliko su često vježbali ili kakav im je bio indeks tjelesne mase. Rizik konzumacije šećera raste polagano, a nakon određene točke se ubrzava. Ne treba puno da bi se prekoračila kritična točka. Dovoljno je popiti bočicu gaziranog pića koja sadrži više od 9 žličica šećera pa se unos šećera poveća za 20 posto.
Djeluje loše na nekoliko razina
Što se događa u tijelu da dolazi do takve štete za srce? Znanstvenici još ne razumiju u potpunosti točan mehanizam ali se slažu u tome da loši efekti na srce djeluju na nekoliko različitih razina (visok tlak, trigliceridi i loš kolesterol) i tako povećavaju rizike obolijevanja. Pretilost ili nastanak dijabetesa tipa 2, dva stanja vezana uz povećan unos šećera, isto tako podižu rizik nastanka srčanih problema. Evo još nekoliko načina kako šećer šteti srcu.
Dijabetes tipa 2 povećava rizik od srčanih problema
Imate li nataloženo masno tkivo oko struka? Gomilanje masti na tom mjestu je znak da možda imate nedijagnosticirani metabolički sindrom koji prati cijeli niz simptoma kao što su širok struk, visoki trigliceridi, povišen ukupni ili HDL (loš) kolesterol, visok tlak i šećer u krvi, što sve povećava rizik kroničnih problema sa srcem.
Poremećaj hormona gladi
Šećer je otrov za tijelo kao i alkohol. Vrsta šećera, fruktoza se uglavnom metabolizira u jetri. Šećer koji tijelo ne iskoristi za energiju, deponira se. Uzimamo li velike doze fruktoze, može nastati masna jetra isto kao kod alkoholičara.
Konzumacija previše fruktoze tjera pankreas da pretjerano radi i proizvodi inzulin u nastojanju da regulira šećer. Masnoće u jetri koče inzulin da učini što treba. To vodi rezistenciji na inzulin.
Šećer koji tijelo ne iskoristi se deponira 
Receptori stanica koje uzimaju šećer iz krvi prestaju reagirati kako bi trebale. Ne vodi samo rezistencija na inzulin do srčanih problema, već se poremeti i hormon gladi leptin koji bi trebao mozgu signalizirati da je vrijeme da prestanemo jesti i da smo siti.
Povećanje masnoće i mokraćne kiseline
Učinak šećera na srce je dramatičan. Studija iz 2015. godine provedena na 200 zdravih odraslih osoba, utvrdila je da su konzumacijom gaziranih pića kroz samo dva tjedna povećali masnoće i mokraćnu kiselinu, oba faktora povećanog rizika za srčane bolesti.
Čak je i grupa koja je pila trećinu količine pokazala značajne promjene. To je otprilike kao da se pije samo pola bočice kole za doručak, ručak i večeru. piše
