Najnovije istraživanje pokazuje da vitamin D može smanjiti rizik od respiratornih infekcija! Evo zašto

Sve donedavno, biti prehlađen tj. imati blago povišenu temperaturu i blaže respiratorne simptome nije bilo nešto oko čega bismo se posebno zabrinjavali. Međutim, ovih dana među ljudima je prisutan strah od prehlade, što je itekako razumljivo: svako peckanje u grlu i nosu, kašljucanje, temperatura ili slični simptomi prvo pobude bojazan da je riječ o infekciji novim koronavirusom.

Kako se zaštititi?

Primarno je izbjegavanje izlaganja virusu(ima) kroz mjere s kojima smo ovih dana svi dobro upoznati, a koje uključuju socijalno distanciranje, po potrebi i samoizolaciju, pedantnu higijenu ruku, izbjegavanje doticanja usta, nosa i očiju, nošenje zaštitne maske u okolnostima nemogućnosti socijalnog distanciranja te općenito pažljivo postupanje i što je moguće manje izlaganje situacijama u kojima postoji rizik od susreta s virusom.

Što ako ipak ne uspijemo izbjeći izlaganje uzročnicima infekcija dišnih puteva (gornjih i donjih), uključujući i ovaj sadašnji koronavirus? Tada nam samo preostaje uzdati se u iznimno moćnu i učinkovitu obranu našega organizma za koju je zadužen vrlo kompleksan imunološki sustav. Ne samo obrana nego i izlječenje tj. ishod bolesti ovise o  imunološkom sustavu, pa je presudno njegovo optimalno funkcioniranje.

Vitamin D3 i imunološki sustav

Jedan od vrlo brojnih i vrlo različitih obrambenih igrača koji čine učinkovit imunološki sustav našeg organizma te koji omogućavaju optimalan rad cijelog sustava je i vitamin D3. Svima nam je dobro poznata uloga vitamina D3 u metabolizmu kalcija i očuvanju zdravlja i čvrstoće kostiju, no manje su poznate njegove ostale uloge u ljudskom organizmu, poput one u poticanju imunološkog odgovora na uzročnike zaraznih bolesti.

Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) u Velikoj Britaniji čak je izdao posebnu preporuku u sklopu sekcije “Coronavirus update”, u kojoj sugerira građanima da uzimaju 400 IJ (10 mikrograma) vitamina D svaki dan. Razlog je tome, kažu, to što ne dobivamo dovoljno vitamina D iz sunca s obzirom na to da smo većinu dana u posljednja dva mjeseca provodili u kući.

Manjak vitamina D3 sve je veći problem diljem svijeta, što se djelomično može pripisati modernom načinu života, tj. boravku u zatvorenim prostorima, izbjegavanju direktnog izlaganja sunčevim zrakama, kao i korištenju zaštitnih krema s UV faktorom. U trenucima kada se ne preporučuje izlazak iz kuće, razina vitamina D3 dodatno se smanjuje. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da tijekom zimskih mjeseci (od studenog do ožujka) 30% ljudi starijih od 65 godina i 40% ljudi u dobi od 19 do 64 godine ima nedostatne razine vitamina D3 u krvi.

Stoga je važno razumno izlaganje sunčevim zrakama, kao i pravilna suplementacija vitaminom D3.

Povezanost vitamina D3 i respiratornih infekcija

Općenito je poznato da se infekcije dišnog sustava najčešće javljaju tijekom zimskih mjeseci. Do sada su provedena brojna znanstvena istraživanja na tu temu te postoji više mogućih objašnjenja. Jedno od najčešćih je provođenje većine vremena u zatvorenim prostorima, što omogućava lakši prijenos virusa i bakterija među ljudima. Dodatno, suh zrak isušuje sluznicu dišnog sustava i čini je manje otpornom na viruse i bakterije.

Posljednjih godina sve se veći naglasak stavlja i na vitamin D3 jer je ustanovljeno da su njegove vrijednosti najniže upravo u ono doba godine kada smo najpodložniji razvoju respiratornih infekcija. Također, neke studije pokazale su da su ljudi koji su koristili nadomjestke vitamina D3 tijekom zimskih mjeseci imali manje respiratornih infekcija od ostatka populacije. Budući da nam je poznata važna uloga vitamina D3 u regulaciji imunološkog odgovora, njegov nedostatak tijekom zimskih mjeseci mogao bi biti razlog zašto se češće razbolijevamo baš u tom periodu godine. Iako je sezonalnost respiratornih infekcija i dalje pitanje na koje nemamo potpuni odgovor, čini se da vitamin D3 igra važnu ulogu u složenoj slagalici brojnih različitih čimbenika koji utječu na naš imunitet.

Može li vitamin D3 smanjiti rizik od zaraze koronavirusom?

Rezultati istraživanja upućuju da zdrava količina vitamina D3 u organizmu, kao i njegovo uzimanje kao suplementa, može smanjiti učestalost respiratornih infekcija. Pokazalo se da vitamin D3 ima važnu ulogu u proizvodnji upalnih molekula u našem tijelu – povećava proizvodnju onih molekula koje se bore protiv upale, a smanjuje proizvodnju onih koje potiču upalu. Također, neke studije ukazuju da smanjuje replikaciju tj. razmnožavanje virusa. Niske razine vitamina D3 povezane su s povećanim rizikom od plućnih bolesti, među kojima i tuberkuloze, astme te kronične opstruktivne bolesti pluća, kao i virusnih i bakterijskih infekcija dišnih puteva.

Nedavno istraživanje provedeno na 11.320 ljudi iz 14 zemalja pokazalo je da uzimanje vitamina D3 može i smanjiti rizik od akutnih respiratornih infekcija kod onih s deficitom, ali i kod onih koji imaju adekvatne razine u krvi. Uz to, istraživanje je pokazalo da je najkorisnija primjena dnevnih malih doza vitamina D3 jer povremeno uzimanje visokih doza ne pokazuje taj zaštitni učinak. Također, pokazalo se da suplementacija vitaminom D3 smanjuje mortalitet kod starijih osoba, neovisno o uzroku.

Čak i u izolaciji – ako je izvedivo – preporučuje se boravak na balkonu ili prozoru nekoliko minuta više puta tijekom dana ili pak uzimanje nadoknade vitamina D3 u obliku suplementa. U cilju očuvanja javnog zdravlja u vrijeme svjetske pandemije, zdravstveni sustav u Velikoj Britaniji savjetuje svojim građanima uzimanje vitamina D3 u dnevnoj dozi od 400 IJ.

Zaključno, postoji puno naznaka, ali nema sigurnog dokaza da bi optimalna razina vitamina D3 mogla smanjiti rizik za razvoj bolesti uzrokovane koronavirusom. Uzimanje vitamina D3 može zaštititi od respiratornih infekcija, osobito ako već postoji otprije smanjena razina vitamina D3 u organizmu.

Kada je potrebno odrediti vrijednosti vitamina D3 u krvi?

Rutinsko mjerenje razine vitamina D3 u općoj zdravoj populaciji nije preporučljivo, ali je nužno kod osoba s povećanim rizikom od nedostatka ili manjka vitamina D3.

Neki od najčešćih rizičnih čimbenika koji se povezuju s hipovitaminozom D3 su smanjeno izlaganje suncu, pretilost, starija životna dob, period trudnoće i dojenja, uzimanje određenih lijekova koji utječu na stvaranje i metabolizam vitamina D3, bolesti crijeva, bubrega i jetre te brojna druga stanja. Mnoga istraživanja ukazuju i na važnost određivanja razine vitamina D3 kod osoba koje boluju od osteoporoze, dijabetesa te neuroloških i malignih bolesti. Pokazalo se da navedene skupine pacijenata najčešće imaju smanjene vrijednosti vitamina D3 u krvi te samim time i najviše koristi od njegova nadoknađivanja.

Koliko je potrebno biti na suncu da bi se dobilo dovoljno vitamina D3?

Važno je naglasiti kako iz praktičnih razloga nije jednostavno dati jedinstvenu preporuku koja bi vrijedila za sve ljude podjednako kada je riječ o izlaganju suncu radi zadovoljavanja dnevnih potreba za vitaminom D3. Trajanje izlaganja suncu potrebno da bi se sintetizirala dovoljna količina vitamina D3 ovisi o više čimbenika, počevši od onih geografskih i okolišnih (udaljenost od ekvatora, klima) pa do onih individualnih (boja puti, dob, spol, sastav tijela). Poznato je da je osobama tamnije puti potrebno dulje izlaganje Sunčevim zrakama kako bi se sintetizirala dovoljna količina vitamina D3 u odnosu na osobe svjetlije puti.

Vrijeme koje je potrebno za sintezu dovoljne količine vitamina D3 u koži najčešće je kraće od vremena u kojem bi moglo doći do crvenila kože i nastanka opeklina od sunca. Najbolji savjet je izlagati kožu suncu više puta tijekom dana u kraćim intervalima (dovoljno je samo nekoliko minuta). Kod osoba koje imaju vrlo osjetljivu kožu savjetuje se primjena zaštitne kreme s manjim UV faktorom (npr. 15), što će pružiti dovoljnu zaštitu tijekom kraćeg izlaganja sunčevim zrakama, a istovremeno omogućiti stvaranje potrebnih količina vitamina D3 kako bi se zadovoljile dnevne potrebe.

Problem nastaje u zimskim mjesecima, kao i kod ljudi koji se ne žele ili ne mogu izlagati suncu ili, pak, imaju povećane potrebe za vitaminom D3. U tim slučajevima trebalo bi razmisliti o nadoknadi vitamina D3 kako bi se iskoristile sve njegove blagodati.

Koji je preporučeni dnevni unos vitamina D3?

Preporučene dnevne doze vitamina D3 razlikuju se ovisno o dobi, pa je tako, prema hrvatskim smjernicama, preporuka za dojenčad do prve godine života 400 međunarodnih jedinica (IJ) dnevno, a za djecu i osobe do 70 godina preporuka je unijeti 600 IJ na dan. Osobama starijim od 70 godina preporučuje se 800 IJ svaki dan. Kod svih osoba koje su pod rizikom od razvoja hipovitaminoze D preporučuje se dva do tri puta veći unos od navedenog. Preračunamo li ove brojke u vrijeme koje je potrebno za izlaganje kože sunčevim zrakama, dolazimo do 10 do 30 minuta izlaganja suncu barem tri puta tjedno, koliko je dovoljno za stvaranje preporučenih količina vitamina D3 u našem organizmu. Određene namirnice također možemo iskoristiti kao dodatan izvor vitamina D3, poput masnijih vrsta ribe, žumanjka, hrane obogaćene vitaminom D3, no vitamin D3 koji se sintetizira endogeno, dakle u našem organizmu pod djelovanjem sunčevih zraka, smatra se glavnim izvorom. Važeća preporuka Europske agencije za hranu o potrebnom ukupnom dnevnom unosu vitamina (iz svih izvora) 600 IJ. Ukoliko razmatrate uzimanje pripravaka koji sadrže vitamin D3, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom i/ili ljekarnikom o primjeni i doziranju. Piše