Treba li nam zaista meso u prehrani ili se može bez njega? Nutricionisti kažu…Nutricionistica Ivana Šimić tvrdi da nam u prehrani ne treba meso, dok nutricionist Risto Čebedžija smatra da je meso važno u ljudskoj prehrani. Koje su dobrobiti veganske prehrane i zašto vam ne treba meso objašanjava nutricionistica Ivana Šimić.
Izbalansirana i raznolika vegetarijanska prehrana nudi mnoštvo nutritivnih dobrobiti. Sadrži manje zasićenih masnih kiselina i kolesterola, ali više prehrambenih vlakana, magnezija, kalija, vitamina C, vitamina E, folne kiseline, karotenoida, flavonoida…
Vegetarijanci u prosjeku žive dulje, imaju niži indeks tjelesne mase, rjeđe obolijevaju od karcinoma debelog crijeva, dojke i prostate, imaju manji rizik nastanka od bolesti srca i krvnih žila te dijabetesa. Prehranom namirnicama biljnog podrijetla pozitivno se utječe i na smanjenje iskorištavanja i ubijanja životinja te na goruće ekološke probleme povezane s proizvodnjom hrane životinjskog podrijetla.
Ukusne zamjene
Voće, povrće, mahunarke, žitarice, sjemenke i orašasti plodovi čine osnovu prehrane. Danas je svakako i veća ponuda proizvoda koji služe kao ukusna zamjena namirnicama na koje su ljudi naviknuti (biljna „mlijeka”, paštete, odresci…).
Sve je više restorana, hotela i cateringa koji su svoju ponudu dopunili bezmesnim jelima, ali i isključivo veganskih restorana. Najveći problem su još uvijek javne institucije, većina ih nema mogućnost vege obroka.
Dobro izbalansirana vegetarijanska prehrana može zadovoljiti sve potrebne nutrijente. Vegani trebaju unositi suplement vitamina B12. Kod planiranja prehrane stavlja se naglasak na esencijalne aminokiseline, omega-3 masne kiseline, željezo, cink, kalcij, vitamin D i vitamin B12.
Usporavanje starenja
Istraživanja su pokazala da dobro izbalansirana vegetarijanska prehrana može prevenirati manjak nutrijenata kao i kronične bolesti povezane s načinom prehrane. Antioksidansi, obilno prisutni u namirnicama biljnog podrijetla, štite nas od karcinoma i srčanih oboljenja, usporavaju starenje i poboljšavaju pamćenje.
Samo jedan dan u tjednu na biljnoj prehrani promjena je u korist poboljšanja zdravlja i očuvanja okoliša. Zeleni ponedjeljak dio je kampanje koja se provodi u više od 30 zemalja u svijetu, a donosi mnoštvo informacija i recepata kako idealno započeti tjedan.
Slikovito se primjer obroka bez mesa može prikazati tanjurom čiju polovicu zauzima povrće u raznim bojama, četvrtinu tanjura mahunarke po izboru (grah, leća, grašak, slanutak, bob), tofu ili gljive i četvrtinu tanjura čine cjelovite žitarice (integralna riža, ječam, zob, heljda, proso ili integralna tjestenina).
Koliko je uistinu meso važno u ljudkskoj prehrani odgovara nutricionist Risto Čebedžija
Raznovrsnom prehranom s mesom i ribom unosimo cink, kojeg ima u ribi i koji je nadoknadiv, ali i vitamin B12 kojega ima samo u mesu. On ima zaista širok spektar djelovanja. Između ostalog, sudjeluje u stvaranju hemoglobina.
Izvor cinka je riba. Ima ga u voću, ali slabija mu je apsorpcija jer ga priroda u takvim namirnicama kombinira s vlaknima zbog kojih samo prođe kroz organizam. Kod manjka cinka dolazi do problema u muškoj spermatogenezi ili se, primjerice, sportaši teže oporavljaju nakon fizičke aktivnosti.
Aminokiseline
U odnosu na vegansku prehranu, mesom se unosi više aminokiselina. No, zbog velikog unosa voća i povrća vegani unose puno vlakana i crijeva im bolje rade. Govorimo li o udjelu kolesterola, najzdravija je konjetina i zečetina. To su mesa koja ga uopće nemaju i koja bi se trebala jesti. Krto crveno meso je zdravo i treba ga jesti da bismo unijeli potrebne aminokiseline, ali ne smije se pretjerivati da ne unesete previše zasićenih masnih kiselina.
Riba je preporučljiva, a obično se preporučuje i piletina i puretina. No, kod odabira je bitan i proizvođač jer kod nekih proizvođača to meso zna imati veći udio vode, što nije dobro. Mesa koja bi se trebalo konzumirati u manjim količinama su svinjetina i janjetina jer imaju visok udio zasićenih masnih kiselina. Naša kuhinja sadrži puno i previše mesa.
Kvalitetno meso
No, opet ne unosimo prave aminokiseline jer ne jedemo kvalitetno mesno. U istočnoeuropskoj kuhinji voli se meso pržiti u dubokom ulju, odnosno pohati, dakle uz zasićene masne kiseline koje sadrži meso dodaje se još pržena ulja.
Čovjek je svejed pa naš metabolizam može podnijeti meso, ali ako ga još natopimo uljem, teško da će se kvalitetno preraditi i tijelo će ga skladištiti u vidu masnih naslaga. Meso je najbolje pripremati na grilu bez ulja ili ga skuhati. Kombinirate li najbolje iz veganske i iz raznovrsne prehrane, dobit ćete mediteransku prehranu. Nju je Svjetska zdravstvena organizacije proglasila jedinom zdravom i preporučljivom. Zdrav obrok ujutro mogu biti zobene pahuljice s mlijekom bez laktoze, jer većina odraslih ne podnosi laktozu, i jedna banana ili jabuka. Za ručak komad grilanog pilećeg ili purećeg filea bez ulja uz kuhanu brokulu i zelenu salatu. Brokulu ili neko drugo kuhano povrće poprskati s malo maslinovog ulja i limuna. To će poboljšati apsorpciju željeza koje možete unijeti kroz kuhano povrće. To je lagani jelovnik bez ugljikohidrata koji je dobar i zaljeto. piše
