Strelovit porast suicida u Hrvatskoj. Prednjače tri županije, evo zašto si sve više ljudi oduzima život. U samo dvije godine, 2014. i 2015., u Hrvatskoj se ubilo, ili je to pokušalo, 3049 osoba.
Prva županija po broju suicida je Zagrebačka, slijedi je Primorsko-goranska, a treće mjesto prema broju suicida i pokušaja suicida pripada Osječko-baranjskoj županiji.
U samo sedam dana u Osječko-baranjskoj županiji četiri osobe izvršile su samoubojstvo. Riječ je o četvorici muškaraca u dobi od 22, 46, starijem od 50 godina te 62-godišnjaku, piše Glas Slavonije.
U 2014. i 2015. godini u Osječko-baranjskoj je županiji preminulo 115 osoba, a 140 je preživjelo pokušaj samoubojstva. U prva četiri mjeseca prošle godine život si je oduzelo 11 ljudi u Slavoniji i Baranji, dok se u 2015. godini, u istom razdoblju, ubilo 25 osoba. U Hrvatskoj je u 10 godina, od početka 2006. do kraja 2015. godine, samoubojstvo pokušalo ili počinilo 13.910 ljudi, pri tome je 7118 osoba umrlo, piše Glas Slavonije.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine u svijetu gotovo 800.000 osoba počini samoubojstvo, odnosno svakih 40 sekundi jedna osoba izgubi život zbog samoubojstva. Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu, što je više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava. Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti osoba u dobi od 15 do 34 godine, većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina. Zbog stigme povezane sa samoubojstvom, manjkavosti procesa prijave smrti te vjerskih ili zakonskih sankcija u nekim zemljama podaci o stvarnom broju počinjenih samoubojstava su zasigurno i veći, napominju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Zimska depresija
Povećan broj samoubojstava u ovo doba godine povezuje se sa zimskom depresijom, no postoji nekoliko osnovnih faktora koji dovode do suicida, napominje psihijatrica prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med., liječnica u bjelovarskoj bolnici i predsjednica Hrvatske udruge za prevenciju suicida.
‘To je osjećaj potpune izolacije i usamljenosti te gubitka nade, odnosno beznađe. To je situacija iz okruženja kada je čovjek problemima pritisnut sa svih strana, a bez nade da će mu netko pomoći. Drugi faktor često se pojavljuje oko Božića i u blagdansko vrijeme kada se glorificiraju obiteljska okruženja, a čovjek je sam i usamljen. Uz beznađe, tu je i stanje u kojem čovjek pomisli da ništa u životu više nema nikakvog smisla’, kaže psihijatrica Koić.
Da biste spriječili nečije samoubojstvo, kaže doktorica Kolić, važno je brinuti se o ljudima oko sebe. Kako dodaje, svi navedeni faktori osobe “lake na okidaču”, impulzivne i one koje više nije strah smrti, dovode do suicida.
‘Rješenje je u tome da se ljude ne ostavlja same, odnosno ne smije se dopustiti da se netko osjeća usamljen. Odmalena treba djecu, ali kasnije i odrasle ljude, gurati u bilo kakve grupe da ne budu usamljeni. Treba pronaći grupu, bez obzira na to o čemu se radi, koja osobu prihvaća takvu kakva jest sa svim njezinim vrlinama i manama i tada je čovjek spašen, jer jedino čovjek može spasiti čovjeka, ističe dr. Elvira Koić.
Muškarci češće počine samoubojstvo
Muškarci tri puta češće počine samoubojstvo od žena, dok žene tri do četiri puta češće pokušaju samoubojstvo. Veći rizik od samoubojstva prisutan je u starijim dobnim skupinama, dok su pokušaji češći u mlađoj dobi. U mnogim razvijenim zemljama samoubojstva se nalaze na drugom ili trećem mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi. U HZJZ-u ističu kako su istraživanja pokazala da socijalna izolacija povećava rizik samoubojstva, dok, naprotiv, jake veze među ljudima djeluju kao čimbenici zaštite.
‘Treba pokazati da nam je stalo, slušati bez osuđivanja, jednostavno biti tu za nekoga može biti ključan čimbenik i zapravo predstavljati čin spašavanja života. Ne treba zaboraviti na nužnost stručne pomoći i/ili liječenja’, dodaju stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. piše
