Virusna imunologinja s riječkog Medicinskog fakulteta otkriva što se događa u organizmu najstarijih ljudi

Što smo stariji, mnoge stanice imunološkog sustava jednostavno slabije obavljaju svoje funkcije, kao da su se zamorile, kaže dr. Vanda Juranić Lisnić

Britanski znanstvenici pod vodstvom prof. Neila Fergusona s Imperial College u Londonu nedavno su u časopisu Lancet Infectious Diseses objavili dosad najopsežnije procjenu smrtnosti od Covida-19 prema dobnim skupinama.

Nova bolest smrtonosna je za 13,4 posto pacijenata starijih od 80 godina u odnosu na 1,25 posto onih u 50-im i 0,3 posto onih u 40-im godinama života.

Degeneracija

– Najoštrija podjela oboljelih događa se u dobi od 70 godina. Tako se Covid-19 pokazuje smrtonosnim za oko četiri posto pacijenata dok je smrtnost kod pacijenata u 70-im godinama dvostruko veća, čak 8,6 posto – upozorio je prof. Neil Ferguson.

Neki znanstvenici upozoravaju kako se ključ objašnjenja povećanog rizika od Covida-19 kod starijih osoba krije u razumijevanju “imunosensencije”, procesa starenja imunološkog sustava. – Stariji ljudi nisu tako dobri u reagiranju na mikroorganizme s kojima se ranije nisu susreli – rekao je za američki medicinski portal STAT imunobiolog dr. Janko Nikolich-Zugich sa Sveučilišta u Arizoni.

– Naš imunološki sustav sastoji se od cijelog niza stanica, koje u grubo nazivamo leukociti ili bijele krvne stanice. Sve one potječu od jednog tipa pra-stanice koja obitava u koštanoj srži, a zovu se hematopoetske ili krvotvorne matične stanice. Imune stanice, kao i sve druge stanice, imaju svoj vijek trajanja, a kada odumru, nadomještaju se iz matičnih stanica.

Kako starimo, tako kapacitet za diobu i obnovu svih naših stanica, pa tako i matičnih, opada. Mnoge stanice imunološkog sustava jednostavno slabije obavljaju svoje funkcije što smo stariji, kao da su se zamorile – rekla je virusna imunologinja dr. Vanda Juranić Lisnić, docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te glasnogovornica Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva.

– Naizgled u suprotnosti sa slabljenjem imunih funkcija nekih dijelova imunog sustava, drugi pak dijelovi postaju previše aktivni. Naime, što dulje živimo, susreli smo se s više uzročnika bolesti. Ovi susreti često uzrokuju upalno stanje koje s vremenom može prijeći u dugotrajnu, sterilnu upalu (tzv. upalno starenje odnosno inflamm-aging) i dovesti do bolesti koje su česte kod starijih osoba poput ateroskleroze, dijabetesa ili osteoporoze.

Ova deregulacija može dovesti i do snažne upale tijekom imunološke reakcije zbog čega naš imuni sustav napravi štetu i zdravom tkivu. Takva nekontrolirana upala opasna je u tkivima poput pluća, koja su onda i na udaru virusa kao i na udaru imunološkog sustava – pojasnila je dr. Juranić Lisnić. Osvrnula se na “pamćenje” našeg imunološkog sustava.

“Pamćenje”

– Mnogi susreti s infekcijama tijekom života rezultirat će i nastankom memorijskih limfocita koji “pamte” tu infekciju i omogućavaju da se s njom brže obračunamo sljedeći put. Što više infekcija, to više različitih memorijskih limfocita. Ti nakupljeni memorijski limfociti zauzimaju mjesto u našem imunološkom sustavu te ima sve manje mjesta za nove aktivne limfocite i odgovor na nove infekcije.

Sve ovo dovodi do slabijeg i sporijeg odgovora na infekciju, a kada su u pitanju virusi, svaki sat je bitan. Virusi se naime vrlo brzo umnožavaju, iz jedne zaražene stanice mogu nastati stotine novih virusnih čestica u svega par sati pa u tijelu s oslabljenim i usporenijim imunim sustavom virus ima značajnu prednost – zaključila je dr. Juranić Lisnić. Piše