Bol, otekline, grčevi, umor i težina u nogama prvi su znakovi da morate početi s terapijom u vidu pravilne prehrane, vježbanja, kontrole težine… Proširene vene najčešći su venski poremećaj, a smatra se da svaka peta osoba boluje od poremećaja venske cirkulacije.
Pritom su češće pogođene žene nego muškarci dok se broj oboljelih povećava s dobi, kaže dr. sc. Darija Vranešić Bender.
Vene su krvne žile koje transportiraju krv prema srcu i sadrže valvule koje onemogućuju povratak krvi u suprotnom smjeru i tako prkose gravitaciji. Varikozne vene nastaju kad valvule oslabe i tada se krv može nakupljati u ekstremitetima, cirkulacija slabi te se krv ne može nesmetano vraćati prema srcu.
Manifestiraju se kao povećane plave ili ljubičaste ispupčene žile, a mogu se javiti i sitnije kapilare koje podsjećaju na paukovu mrežu. Uz genetsku predispoziciju, neki čimbenici, poput povećane tjelesne mase, nedovoljnog kretanja, radnih uvjeta (dugotrajno stajanje ili sjedenje), trudnoće i uzimanja oralnih kontraceptiva, potenciraju nastanak poremećaja.
Prvi znaci poremećaja očituju se kao bol i težina u potkoljenicama, brzo umaranje, osjećaj peckanja, otekline u predjelu gležnjeva, grčevi u nogama prilikom spavanja ili dugotrajnog nemijenjanja položaja.
– Ovi su simptomi znak za uzbunu, jer kako bolest odmiče i postaje kronična, i simptomi poprimaju ozbiljniji karakter. Koža na kritičnim mjestima postaje sve tamnija, javljaju se svrab i otok te slijedi pojava rana. U tom je trenutku ključno reagirati i početi s preventivnom terapijom u vidu pravilne prehrane, kontrole tjelesne mase, izbjegavanja visokih temperatura, redovite tjelesne aktivnosti i uzimanja odgovarajućih dodataka prehrani – kaže nutricionistica Vranešić Bender.
Najznačajniji prehrambeni borci protiv proširenih vena su bioflavonoidi. Manje je poznato da se bioflavonoidi diosmin, hesperidin i rutin nalaze i kao osnovne djelatne tvari u kremama i bezreceptnim lijekovima koji se koriste za ublažavanje tegoba s proširenim venama. Sve te tvari potječu iz biljne hrane, posebice citrusnog i bobičastog voća.
Među bioflavonoidima se osobito ističe rutin koji se nalazi u heljdi, citrusima, crnom čaju, kori jabuka, marelicama, trešnjama… Rutin posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Studije pokazuju da potiče vensku cirkulaciju pa mu se tako pripisuje preventivno svojstvo na smanjenje rizika od proširenih vena. Osobito je učinkovit u jačanju kapilara.
U ublažavanju tegoba venske cirkulacije manjeg intenziteta na policama ljekarni najčešće nalazimo proizvode na bazi ljekovitog bilja. U tu su svrhu najveću primjenu pronašli ekstrakt divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), veprine (Ruscus aculeatus), ginko bilobe, kostrike (Brachypodium pinnatum) i lista vinove loze (Vitis vinifera).
– Ekstrakt suhog ploda divljeg kestena najčešće je korišten pripravak za ublažavanja tegoba venske cirkulacije. Biljka je u službenoj kliničkoj fitoterapiji odobrena za liječenje kronične venske insuficijencije, tegoba s proširenim venama te subjektivnih simptoma teških i otečenih nogu – kaže nutricionistica.
Divlji kesten
Obiluje aktivnim tvarima od kojih treba izdvojiti escin. Pri odabiru proizvoda koji sadrže ekstrakt divljeg kestena najbolje rezultate daju oni koji su standardizirani na 16 do 20 posto escina, tvrdi dr. sc. vranešić bender.
Moćni korijen veprine
Suhi ekstrakt korijena veprine sadrži smjesu steroidnih saponina, osobito ruskogenina, za koji su istraživanja pokazala da povećava tonus vena, dovodi do njihove kontrakcije i djeluje protuupalno. Zbog toga umanjuje tegobe povezane s proširenim venama, ali i hemoroidima.
Ginko biloba
Suhi ekstrakt listova Ginko biloba sadrži aktivne tvari, među kojima se ističu flavonoidi, ginkolidi i bilobalidi. Ove aktivne tvari smanjuju lomljivost kapilarnih stijenki i pucanje kapilara te povećavaju protok krvi kroz kapilare.
Namirnice za očuvanje zdravlja vena
1. Crni čaj, kora jabuke i heljda
Rutin potiče vensku cirkulaciju, smanjuje rizik od proširenih vena te je učinkovit u jačanju kapilara. Njime obiluju heljda, citrusi i crni čaj, a ima ga i u kori jabuke.
2. Jačanje stijenki krvnih žila
Hrana bogata vitaminom C ima važnu ulogu u učvršćivanju stijenki krvnih žila te ublažava poremećaj venske cirkulacije pa jedite više limuna, naranči, grejpa i mandarina.
3. Šarena zaštita žila od oštećenja
Raznovrsni antioksidansi iz voća i povrća štite tkivo krvnih žila od oštećenja pa ih je potrebno unositi u izobilju. Jedite više šarenog povrća, salata, voća i voćnih sokova.
4. Vitamin E iz maslinova ulja
Vitamin E je zaštitnik krvnih žila, a najviše ga ima u biljnim uljima. Ekstra djevičansko maslinovo ulje najbolji je izbor jer sadrži i brojne antioksidanse, kao i dobre masne kiseline.
5. Supermoćne chia sjemenke
Sve popularnije chia sjemenke sadrže vrijedne masti, vitamin E, obilje antioksidansa i neprobavljivih vlakana te ih, prema mogućnosti, uvrstite u prehranu. piše
