U tri mjeseca dobili smo 12 tisuća novih umirovljenika. Nećemo se ni za dva desetljeća, a možda i nikada vratiti na razinu zaposlenosti iz 2008. godine.
Populacija stari, mladi se iseljavaju. Naš kontingent radne snage opada čak i kada bismo postali prosperitetna zemlja – komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta
U prva tri mjeseca ove godine Hrvatska je dobila 12 tisuća novih umirovljenika. Najveći broj novih umirovljenika završio je u prijevremenoj starosnoj mirovini sa 62 godine života za muškarce i 58 godina za žene, ali dosta je i novih korisnika obiteljskih i starosnih mirovina, stoji u najnovijem izvještaju HZMO-a.
Uz krizu i gubitak radnih mjesta, odlazak u prijevremenu mirovinu jednim je dijelom potaknut i povoljnim zakonskim rješenjem za radnike koji su se zaposlili s dvadesetak godina. Svima koji imaju 41 godinu staža, ali nemaju još godina života za punu mirovinu, država je omogućila da odu u prijevremenu mirovinu bez umanjenja predviđenog za tu kategoriju umirovljenika. Penalizacije su oslobođeni i radnici koji su ostali bez posla nakon stečaja tvrtke, a imaju 35 godina staža i nalaze se na burzi dulje od dvije godine. Prosječna mirovina ovogodišnjih umirovljenika iznosi 2149 kuna, s tim što će osobe koje su otišle u invalidske mirovine primati oko 1600 kuna (za 23 godine staža u prosjeku), njihova starosna mirovina je 1900 kn (za 32 godine staža), a prijevremena (za 36 godina staža) 2600 kuna. HZMO navodi da je tek za 40 i više godina staža prosječna starosna mirovina oko 3400 kuna. Malo je to za pristojniji život, a opet puno za državu koja svaki mjesec za mirovine izdvaja tri milijarde kuna – godišnje gotovo svaku treću kunu iz proračuna.
Na početku travnja Hrvatska je imala malo manje od 1,4 milijuna zaposlenih i 1,22 milijuna umirovljenika. Broj zaposlenih spustio se na razine iz 2002. godine, ali se od tada broj umirovljenika povećao za gotovo dvjesto tisuća! Uvjete za mirovinu stječu generacije rođene pedesetih godina prošlog stoljeća, kada se godišnje u Hrvatskoj rađalo i do 100 tisuća djece, pa i to stvara pritisak na mirovinski fond. Sada se broj novorođene djece spustio ispod 40 tisuća godišnje, a Hrvatska se po demografskim pokazateljima smješta među deset najstarijih država svijeta.
– Nećemo se ni za dva desetljeća, a možda i nikada vratiti na razinu zaposlenosti iz 2008. godine. Populacija stari, mladi se iseljavaju. Naš kontingent radne snage opada čak i kada bismo postali prosperitetna zemlja – komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. – Niti će se smanjiti broj umirovljenika niti će se povećati zaposlenost – kaže. Hrvatska trenutačno ima samo 115 zaposlenih na 100 umirovljenika, što je, uz Rumunjsku, najnepovoljniji omjer među državama članicama EU.
Negativan trend
21.798 bilo je novih umirovljenika u 2013., a sličan broj bio je i 2012. godine 11.966 bilo je novih penzionera do ožujka 2014. godine, no uobičajeno je priljev najveći u prvom tromjesečju godine. piše
