Čuvajte se hipotermije, opasnog stanja koje dovodi do ozeblina, nekroze tkiva, ošteće-nja srca i mozga, te na kraju smrti.
Ekstremne hladnoće s temperaturama ispod minus 20 zapljusnule su Europu u kojoj se ovih dana bilježi više od 60 smrtnih slučajeva zbog smrzavanja. Prije nekoliko dana i u Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj smrti, najvjerojatnije zbog pothlađenosti. Bila je to mlada žena koju su pronašli mrtvu na cesti u Hlebinama. Danas stiže vijest o šestero smrznutih u Poljskoj, šestero u Rumunjskoj, po troje u Srbiji i Makedoniji, jedan u Albaniji….i to čini se nije kraj, jer meteorolozi najavljuju novi hladni val koji idućih dana koji neće mimoići ni Mediteran.
Kako bi se trebalo ponašati na ovim iznimnim hladnoćama, kako se zaštititi od pothlađivanja, tko su najugroženiji i kako se pothlađivanje liječi razgovarali smo s prof. dr. sc. Nenadom Karanovićem s Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Split.
Što je hipotermija, i koja je to najniža temperatura na kojoj naše tijelo više ne funkcionira normalno?
Jedan od najčešćih uzroka hipotermije jest izlaganje niskim temperaturama. U gradskim sredinama, uz hladnoću, dodatni su čimbenici zloporabe različitih droga i alkohola. Najprihvatljivija definicija hipotermije navodi da je to smanjenje unutarnje (duboke) tjelesne temperature do razine kada je normalna mišićna i moždana funkcija oslabljena. Prema literaturi, to je temperatura niža od 35 °C. Hipotermija može nastupiti postupno, pri dužim izlaganjima nižim temperaturama, ili naglo, pri izloženosti ekstremno niskim temperaturama. Može biti namjerna – pri medicinskim zahvatima, i slučajna.
Normalna tjelesna temperatura, mjerena u ustima, iznosi približno 37°C. Kreće se od 35,8 do 37,8°C. Dnevne varijacije su od 0,7 do 2,1°C, s tim da je najniža je u ranim jutarnjim satima a najviša u poslijepodnevnim ili večernjim satima.
Je li pothlađivanje stanje koje nam prijeti svima u određenim okolnostima, a ne samo skitnicama, beskućnicima i alkoholiziranima?
– Svi se možemo naći u takvoj situaciji ako se ne zaštitimo dovoljno toplom obućom i odjećom. Treba izbjegavati rizične situacije i ne konzumirati alkohol ili sredstva ovisnosti prije izlaganja hladnoći.
Što sve može izazvati hipotermiju?
– Uzroci hipotermije mogu biti različiti počevši od smanjene proizvodnje topline, raznih bolesti i poremećaja u organizmu, teške izgladnjelosti, povećanog gubitka topline što uključuje slučajne hipotermije, najčešće pri padu u hladnu vodu, ali i posljedica djelovanja različitih lijekova, otrova, alkohola, nekih bolesti, poremećene termoregulacije najčešće zbog poremećaja u hipotalamusu, npr. trauma središnjeg živčanog susatava, tumori…
Što se događa s našim tjelesnim funkcijama kada temperatura padne ispod kritične točke?
– Termoregulacijski centar nalazi se u dijelu mozga nazvanom hipotalamus koji reagira na temperaturu cirkulirajuće krvi i na temelju podataka iz senzora raspoređenih u koži. Na gubitak topline aktivira se nekoliko sustava (živčani, hormonski…) Prva vidljiva reakcija na pothlađivanje je opća drhtavica praćena stezanjem krvnih žila. Pri tjelesnoj temperaturi od 30-31°C drhtavica prestaje. Gubitak topline se odvija na razne načine, ispuštanjem preko kože (55 – 65 %), direktnim dodirom s hladnim medijem (15 %), disanjem… Međutim, promjene u okolišu mogu znatno promijeniti način gubitka topline. Najbolji je primjer pri uranjanju u hladnu vodu, kada se znatno povećava kondukcijski gubitak topline, čak do 25 puta. Hipotermija utječe na sve organske sustave, ali možda su najznačajnije promjene koje se događaju u kardiovaskularnom i središnjemu živčanom sustavu. Rezultat su različite forme poremećaja rada srca kao što su poremećaji ritma srca ili direktnog oštećenja srčanog mišića. Istodobno dolazi do poremećaja u radu mozga, a vidljivi simptomi su apatija i euforija, amnezija, otežan govor i na kraju koma, a nastupaju i poremećaji metabolizma – usporavanje crijevne aktivnosti, pojačano izlučivanje urina, te gubitak mišićne snage i umor, te se pojavljuju urtikarije na hladnoću.
Kakve posljedice ostavlja hipotermija na organizam ako se ne liječi?
-Posljedice su od oštećenja pojedinih organskih sustava do smrtnog ishoda.
Pothlađivanje je hitno stanje koje traži brzo pružanje pomoći. Što mogu učiniti laici koji se zateknu uz unesrećenu osobu?
– Od krucijalne je važnosti izbjegavati nespretno pomicanje ili skrb o pothlađenom bolesniku. Kod pružanja prve pomoći osobi koja je pothlađena ali je pri svijesti može se dogoditi da se time isprovocira teški, pa i smrtonosni poremećaj ritma srca. Stoga, osobi treba pristupi nježno i odmah započeti zagrijavanje – po potrebi mu skinuti vlažnu odjeću i obući suhu te ga nježno premjestiti u okoliš koji omogućuje najmanji daljnji gubitak topline. Treba upotrijebiti tople prekrivače, vreće za spavanje, priručna sredstva za zagrijavanje, topli zrak… Grijanje tijelom uz tijelo je dvojbeno, ali se u nuždi može pokušati. Davanje toplih napitaka, sokova ili obične vode na temperaturu tijela imaju samo psihološki utjecaj, koji nije zanemariv, ali svakako treba izbjegavati davanje čaja, kave, alkoholnih pića, te drugih sredstava ovisnosti. Žrtvu treba imobilizirati i ne smije se sama kretati. Po potrebi primijeniti mjere reanimacije vodeći računa o tome da je metabolizam usporen. Što je moguće prije treba poduzeti odgovarajući transport i žrtvu prebaciti u bolnicu gdje se nastavlja provođenje mjera zagrijavanja te liječenje komplikacija.
Jesu li neke kategorije stanovništva ugroženije na ovim hladnoćama?
– Djeca i osobe starije životne dobi su više ugrožene nego ostali. Također su tu i kronični bolesnici, alkoholičari, uživaoci različitih sredstava ovisnosti te psihijatrijski bolesnici. Preventiva je najvažnija, a to znači ne izlagati se nezaštićen hladnoći. Treba odjenuti primjerenu odjeću i obuću, a za djecu je važno čim se javi drhtavica treba prekinuti igre u hladnom okolišu i uvesti djecu u zagrijani prostor.
Kako se moraju ponašati osobe koje imaju kardiovaskularne ili neke druge kronične bolesti na ovim niskim tempraturama. Što im preporučujete?
– Sve osobe starije životne dobi, starije od 65-70 godina, te bolesnici s različitim kroničnim bolestima trebaju se čuvati hladnoće, jer hladnoća djeluje na sve organske sustave. Značajan rizik postoji za srčane bolesnike i bolesnike s visokim arterijskim tlakom. Nisu izuzeti niti bolesnici s endokrinim bolestima, naročito sa šećernom bolesti. Bolesnici s kroničnim plućnim bolestima su također ugroženi zbog čega se ne bi trebali bez potrebe izlagati hladnoći, nego radije ostati u toplome.
Koliko je opasno naći se u hladnome moru ili vodi, u slučaju prometne ili pomorske nesreće, prevrtanja broda ili slučajno…?
Ovih dana događa se da se roditelji s djecom šetaju po zaleđenim jezerima!? Što učiniti ako netko dospije u hladnu vodu?
– Posljedice uranjanja u hladnu vodu ili more rezultiraju ubrzanim disanjem. Dah se može zadržati u vodi/moru od 15°C približno 1/3 trećinu vremena od onog pri normalnim temperaturama okoliša, stoga u moru postoji velika mogućnost utapanja. Mišići su pothlađeni, živčani impulsi su sporiji što rezultira slabošću i nekoordiniranim pokretima. Plivanje je otežano. Pri temperaturi vode ili mora od 10°C 10-15 minuta se održava plivanje, a zatim slabi, tako da dobar plivač može isplivati do 1 km. U takvoj situaciji mogućnost samospašavanja je nemoguća te smrt nastupa zbog utapanja ili srčanih aritmija. Pri imerzijskoj hipotermiji potrebno je pokušati se izvući na plutajuće objekte, jer se toplina gubi sporije. Ne skidati laganu odjeću, jer odjeća ipak djelomično čuva toplinu, iako je navlažena. Naravno to se ne odnosi na kapute, jakne i čizme ili cipele. Postoje dva položaja za slučaj nesreća na moru. To je položaji HELP (Heat Escape Lessening Posture) pri čemu je potrebno imati na sebi pojas za spašavanje. Potrebno je mirovati, glavu držati izvan vode/mora uz ruke preklopljene preko prsiju i koljena prislonjena uz prsa. Položaj je vrlo zamoran. Drugi položaj je tzv položaj gomilanja ili huddle. Troje ili više ljudi glave drži iznad vode s pojasevima za spašavanje povezanim s leđa. Djeca se stavljaju u sredinu. Voda/more slabije cirkulira te se manje gubi topline. Uz pomoć oba ova položaja preživljenje u moru od 10°C je približno 4 sata.
Postoje velike kontroverzije oko otpočinjanja reanimacije u pothlađenih pacijenata. Što vi kažete?
– Razumno je oživljavanje početi u svih žrtava pothlađivanja, osim ako nemaju očite druge ozljede koje su nespojive sa životom ili imaju smrznut prsni koš. Bolesnik mora biti agresivno zagrijavan i reanimiran dok se ne postigne duboka tjelesna temperatura od barem 32 °C. Nakon dostizanja ovog parametra, ako nema znakova života ili bolesnik ne reagira na mjere uznapredovalog održavanja života, može se prekinuti s reanimacijom. Treba se držati postulata da bolesnik nije mrtav dok nije zagrijan i mrtav.Individualna je procjena od neprocjenjive važnosti u takvim situacijama, a ostali čimbenici kao životna dob i koegzistirajuće bolesti moraju se uzeti u obzir. S druge strane, nakon duboke hipotermije bolesnici mogu biti uspješno reanimirani bez ikakvih neuroloških posljedica, međutim, inzistiranje na produženom zagrijavanju i dovođenju na normalnu temperaturu osobe koja ne daje znakove života u nekim prilikama može biti apsurdno.
Tri stupnja hipotermije
Blaga: 32˚ – 35˚C
Umjerena: 29˚ – 32˚C
Teška: < 29˚C
Blaga se hipotermija općenito dobro podnosi i nije povezana sa značajnijom smrtnosti ili pobolijevanjem, dok kod umjerene do teške hipotermije (28˚ – 32 ˚C) smrtnost iznosi 21 posto. U prethodno zdravih pojedinaca smrtnost je manja od 5 posto, a kod kroničnih bolesnika dostiže i više od 50 posto
Simptomi hipotermije
Drhtanje je vjerojatno prva stvar koju ćete primjetiti kada temperatura vašeg tijela počne padati, jer je to automatska obrana tijela od niskih temperatura – pokušaj da se zagrije.
Znakovi i simptomi blage hipotermije su: drhtavica, vrtoglavica, glad, mučnina, ubrzano disanje, teškoće u govoru, blaga zbunjenost, nedostatak koordinacije, umor, povećan broj otkucaja srca
Znakovi i simptomi umjerene do teške hipotermije su: drhtanje, iako, kako se hipotermija pogoršava, drhtanje prestaje, nespretnost i nedostatak koordinacije,otežan govor i mrmljanje, zbunjenost, nemogućnost donošenja odluka, pospanost i niska razina energije, progresivni gubitak svijesti, slab puls, sporo, plitko disanje, zbunjenost, čudno i rizično ponašanje jer osoba nije svijesna svog stanja.
Najčešće žrtve muškarci stariji od 65 godina
Prema statistikama iz SAD-a u periodu od 1999. do 2011. umrlo je od pothlađivanja 16.911 ljudi. Prosječno je to približno 1300/god. Najveći broj zabilježen je 2010. i iznosio je 1536 preminulih. Približno 65-67 posto su žrtve pothlađivanja muškarci, oko polovine su ljudi stariji od 65 godina.
Pijana se smrzla
Jedna kanadska djevojka je s prijateljima pila u baru u Kanadi. Temperatura je bila oko -30, a ona je izišla van. Oko dva sata i 30 minuta u noći njeni su prijatelji primijetili da je nestala. Bila je toliko pijana da je zaspala na takvoj hladnoći. Pronašli su je oko 5 i 30 sklupčanu na otvorenom. Da je nisu pronašli, umalo bi izgubila obje ruke.
– Imala sam velike bolove, sve dane sam morala piti snažne tablete – rekla je djevojka koja je imala sreće da nije izgubila prste na obje ruke.
Promjene u organizmu
Snižavanje duboke tjelesne temperature za 1 °C rezultira padom metaboličke aktivnost mozga za 6-7 %. Cerebralna je aktivnost prekinuta na temperaturama mozga nižima od 22 °C. Prema nekim istraživanjima električna aktivnost mozga je abnormalna ispod 33 °C, a EEG može postati istovjetan onomu kod moždane smrti, pri temperaturama između 19 i 20 °C duboke tjelesne temperature. Između 30 i 29 °C duboke tjelesne temperature zjenice mogu biti znatno proširene i minimalnih reakcija na svjetlo. Pri temperaturama nižim od 29 °C zjenice su bez refleksa. Koža se smrzava na temperaturi od oko – 0,5 °C. piše
