Znanstvenik tvrdi

712

Znanstvenik tvrdi: “Osoba koja će doživjeti 150 je već rođena”. Naš životni vijek kreće se oko 70 do 80 godina, no za našu djecu on bi se mogao udvostručiti. Što je s našim unucima? Oni bi mogli živjeti i po tisuću godina, tvrdi britanski znanstvenik.

rengenJe li moguće da vaše dijete doživi 150 godina? A vaša unučad 1.000 godina? Aubrey De Grey, britanski stručnjak za biomedicinsku gerontologiju i glavni znanstvenik na Strategies for Engineered Negligible Senescence (SENS) Foundation, tvrdi da je pozitivan odgovor na postavljena pitanja sasvim moguć.

De Grey vjeruju da ćemo već za 25 godina pronaći medicinsku tehnologiju koja će donijeti lijek za starost. Tvrdi da je prva osoba koja će uz pomoć moderne medicine doživjeti 150 godina već rođena, te da će osobe koje će živjeti po 1.000 godina biti rođene za dvadeset godina.

Svoj optimizam temelji na napretku moderne genske terapije, istraživanju matičnih stanica, stimulaciji imuniteta te nizu drugih medicinskih tehnika. Zamišlja da će ljudi uskoro posjećivati liječnika zbog redovite kontrole i održavanja, a lijek za bolesti koje su danas dio starenja više neće biti problem.

Što misle drugi znanstvenici? Pretjeruje li?

Mnogi drugi stručnjaci predviđaju nešto skromnije rezultate moderne znanosti, primjerice smatraju da će do 2030. biti preko milijun osoba starijih od 100 godina. Samo u Japanu je već 2010. bilo preko 44.000 osoba starijih od 100 godina, pa se ova predviđanja čine vrlo realna.

Većina znanstvenika ipak smatra da su predviđanja Aubrey De Greyna krajnje pretjerana. Zanimljivo da je 2005. grupa stručnjaka njegov rad označila terminom ‘pseudoznanost’, a u službenom magazinu Massachusetts Institute of Technology (MIT) ponuđena je nagrada od 20.000 dolara molekularnom biologu koji uspije dokazati da je De Greyjeva teorija pogrešna.

De Grey ipak ne odustaje, već se fokusira na probleme liječenja srčanih bolesti. One su smatra, posljedica nakupljanja ‘smeća’ jer tijelo više ne stigne izbacivati otpad. Trenutno se bavi identifikacijom enzima koji bi razgradio taj otpad i nada razvoju genetske terapije koja će produžiti životni vijek.

Budući da smatra kako je starenje tek posljedica nakupljanja staničnih i molekularnih oštećenja, polaže nade u napredak znanosti koja bi trebala sanirati štete nastale u tijelu i spriječiti pojavu znakova starenja. piše