Hrvatski znanstvenici Anita Kriško i Miroslav Radman došli su do važnog otkrića kako zaštititi život stanice. Njihovo otkriće, objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu “Proceedings of the US National Academy of Science”, otvara nove perspektive u nastojanjima da se produži čovjekov životni vijek.
Mi smo otkrili da su oksidativna oštećenja proteina kao posljedica smrtonosnog ionizirajućeg zračenja najvjerojatniji uzrok smrti stanica kod bakterija Escherichia coli i Deinococcus radiodurans. Ovaj rad ukazuje da zaštita proteina štiti život stanice, te da je to i tajna velike izdržljivosti bakterije D. radiodurans. Međutim, ovime su proteini identificirani i kao ‘Ahilova peta’ stanice čijim se oštećenjem stanicu može ubiti, rekla nam je dr. Anita Kriško (30).
Bakterija Deinococcus radiodurans, koja ima nadimak Conan među bakterijama, prilagođena je životu u ekstremnim uvjetima: bilo da je riječ o ekstremno visokom dozama radiokativnog zračenja ili o pustinjskom pijesku gdje može preživjeti mali broj organizama. Prije četiri godine tim akademika Miroslava Radmana otkrio je mehanizam koji “klinički mrtvoj” stanici D. radiodurans omogućuje da “uskrsne” i vrati se u život. Sada su akademik Radman i njegova mlada suradnica dr. Kriško otišli korak dalje u spoznajama oko čudesne otpornosti bakterije D. radiodurans. Izložene smrtonosnim dozama zračenja, stanice D. radiodurans imaju sposobnost neutralizirati vrlo štetne slobodne radikale kisika. Mi smo otkrili da je za tu zaštitu odgovorna mješavina malih molekula koje su u visokim koncentracijama prisutne u stanicama bakterije D. radiodurans. No, te molekule nisu prisutne u osjetljivim bakterijama kao što je E. coli, pojasnila je dr. Kriško.
Smjesa molekula najvjerojatnije sadrži neke od najpotentnijih antioksidanata u prirodi. Naravno, zanima nas o kojim se molekulama radi i koja je njihova struktura, te mogu li pomoći i ljudima – rekla je Anita Kriško naglasivši kako će jedan od sljedećih koraka istraživanja u MedILS-u biti kako se otkrića na bakterijama mogu primjeniti kod ljudi.
Zanima nas hoće li sprječavanje oksidacije proteina u ljudi dovesti do prevencije bolesti i produženja života. Ukratko, zanima nas može li se osnova robustnosti nekih od najotpornijih vrsta u prirodi preslikati na ljude i njima donijeti kvalitetniji i dulji zivotni vijek- zaključila je dr. Kriško. piše
