Principi zbog kojih nikad nećete ostarjeti. Nitko ne može zaustaviti starenje, no to ne znači da moramo ostarjeti. Važno je usvojiti stav dugovječnosti, koji uključuje pozitivan pogled na život i na samo starenje.
Kao prvo, ne brinite oko dugovječnosti ili kratkovječnosti vaših predaka. Iako je to jedan od faktora koji utječu na duljinu vašeg života, ne zaboravite da je to samo jedan od mnoštva faktora. Osim toga nije sve ni u godinama – i mladi ljudi znaju djelovati staro jer se fizički i mentalno zapuštaju.
Dr. Stephen R. Covey, autor knjige Sedam navika vrlo efikasnih ljudi, ističe važnost održavanja zdravlja mozga, stavova i fizičke kondicije. Ključno nije uspjeti izbjeći stres nego se naučiti dobro nositi s njim. A budući da mentalna sposobnost, baš kao i fizička, djeluje na principu koristi ili izgubi, mozak mora biti svakodnevno aktivan. Bitne su, dakako, i harmonične veze s drugim ljudima koje pridonose općem zdravlju uma i tijela.
Tražite nešto novo – obrazujete se
Svakodnevno naučite nešto novo. Učenje stranih jezika je, primjerice, vrlo dobra vježba za mozak. Ako mozgu postavite nove izazove i dok starite duže ćete održati memoriju i koncentraciju. Dakako, i bez da razmišljamo mozak neprestano radi, no ako se navikne na jednolično obavljanje zadataka, radit će tek pojedina područja mozga. Zamislite da angažirate trenera u teretani – on sasvim sigurno ne bi dopustio da cijeli tjedan, a kamoli godinu, vježbate iste dijelove tijela. Isto treba primijeniti i na mozak. Učite li nešto novo natjerat ćete mozak da radi drugačije nego obično. Uključite se, stoga, u rasprave o nekoj knjizi putem interneta, upišite tečaj sviranja ili ronjenja. Učite razne stvari i mozak će vam biti zahvalan.
Imajte ciljeve
Postavite si cilj. Ovisno o vašim interesima i sposobnostima, odredite razuman cilj. Primjerice, da otputujete, sudjelujete u natjecanju, izvezete čipku, plešete, upoznate nekog novog, napišete ili naslikate nešto…
Razvijte zdrav smisao za humor
Smijeh i optimizam potiču ispuštanje kemijskih spojeva koji pozitivno djeluju na rad mozga, što istovremeno smanjuje razinu hormona stresa.
Pametno birajte hranu
Loša hrana nije samo loša za krvne žile. Ako je nešto loše djelovat će loše na cijeli organizam, uključujući i mozak. Određena hrana oštećuje arterije koje dovode krv u mozak, što može dovesti do moždanog udara. Dakle, ako jedete hranu koja je dobra za srce i krvne žile, ona će ‘njegovati’ i vaš mozak. Kako izabrati pametno? U prehrani imate svakodnevne porcije povrća i voća? Ili je temelj svega meso, mast i rafinirano brašno i šećer?
Kod ljudi čija se prehrana temelji na životinjskim izvorima masnoće i proteina postoji 23% veća smrtnost. Međutim ako se u prehranu uvede više povrća smrtnost se smanjuje za 20%. piše
