Znanstvenici smatraju da bi masovna prehrana morskim ježincima mogla usporiti klimatske promjene

Sushi je jedna od onih vrsta hrane koja je nekima omiljena poslastica, a drugi joj ne žele ni prići blizu u strahu od sirovih morskih plodova.

No, bez obzira na ukus, znanstvenici kažu kako bi jedenje golemih količina sushija moglo pomoći u spašavanju svijeta. Doduše, ne baš svake vrste sushija, već samo one koja se radi s ikrom morskog ježinca, vrlo invazivne vrste u nekim dijelovima svijeta.

Od Sjevernog mora do Tasmanije, od Norveške do obala Kalifornije, ježinci stvaraju velike probleme kelp šumama, podvodnom sustavu algi koji se smatra najdinamičnijim primjerom biološke raznolikosti s najvećim brojem jedinki kelpa, piše britanski Guardian. Te, goleme podvodne šume izravno su ugrožene jer ih uništavaju ježinci. Kelpi su, naime, vrsta velikih smeđih algi koje su ježincima prava poslastica.

Ne zadugo – jer sada će i oni završiti kao specijalitet.

Ježinci se rado jedu i u hrvatskim priobalnim krajevima. Kod nas se tradicionalno pripremaju s tjesteninom, no u Jadranu nije dozvoljen njihov masovni komercijalni izlov već je potrebno ishoditi psoebnu dozvolu nadležnog ministarstva, a u nekim su zemljama i zaštićeni.

No, u drugim dijelovima svijeta pozivaju upravo na to – masovan izlov i još masovniju konzumaciju kako bi se problem doveo pod kontrolu. A problem je u tome što ježinci uništavaju prostranstva svojim prisustvom. Nakon što im ponestane hrane, ne umiru, već mogu gladovati u svojim kućicama godinama, stvarajući otpad i zagađujući kelp šume.

Kompanija Urchinomics razradila je plan kako doskočiti problemu. Skupljat će ježince iz ugroženih područja, uzgojiti ih na posebnim plantažama s održivim podvodnim biljem te ih prodavati kao ukusnu deliciju.

– Ideja mi je sinula godinu nakon što je tsunami pogodio istočni Japan. More je tada izbacilo brojne grabežljivce koji su bili u njemu. Bez predatora, populacija ježinaca je eksplodirala i usedmerostručila se u manje od dvije godine. Počeli su proždirati golema prostranstva kelp šuma – kaže Brian Tsuyoshi Takeda, utemeljitelj Urchinomicsa, zabavne izvedenice od engleskih riječi za ježinca i ekonomiju.

Po njegovim riječima, plan je tvrtke koja posluje u Norveškoj, Japanu, Kanadi i SAD-u, izvlačiti ježince diljem svijeta, a potražnja za njihovim sushijem koji lokalci zovu “uni” u Japanu je sve veća te je riječ o jednom od najvećih prehrambenih trendova 2018.

– Što više ježinaca pojedete, bolje je za podmorje. To je jedinstvena situacija. Mislim da je to jedna od onih “win-win” situacija u kojoj ekonomska inicijativa zapravo spašava svijet – kaže Takeda.

Ugrožen i riblji fond

Njegova je kompanija upravo digla veliki kredit kako bi izgradila golemu farmu ježinaca u Norveškoj. Procjenjuje se da se u norveškim vodama nalazi 80 milijuna ježinaca koji ugrožavaju podvodnu bioraznolikost. Ježinci iz Norveške trebali bi se naći i u kuhinjama ponajboljih norveških, ali i europskih restorana.

Vjeruje se da je propadanje šuma kelpa u uskoj korelaciji s globalnim zatopljavanjem. Ocean se zagrijava i time postaje manje simpatično mjesto za njihov život, a na sve dolaze i ježinci koji ih proždiru. Procjenjuje se da su nekad bogate kelpske šume na sjeveru Kalifornije, koje su se prostirale na više od 350 kilometara obale, uništene u samo dvije godine. To utječe i na populaciju riba, pa se procjenjuje da je šteta za ribarstvo 2018. bila oko 44 milijuna dolara.

No, kada se populacija ježinaca dovede pod kontrolu, ili čak iskorijeni, šume se čudesno brzo oporavljaju, nekad i za samo nekoliko mjeseci, piše britanski Guardian.

A osim ljudi, na ježince kao hranu nasrće još jedna životinjska vrsta. Riječ je o morskoj vidri kojoj nimalo ne smeta njihov čvrst, bodljikavi oklop, već spremno dolazi do ukusne i hranjive unutrašnjosti. Iz tog razloga šume kelpa nisu toliko ugrožene u dijelovima gdje žive morske vidre.

U drugim područjima, gdje ih nema, morat ćemo pak pripomoći sami i ozbiljno “zagristi” u rješavanje ovog problema. Piše