Osobe koje trpe od depresije, anksioznosti i srodnih smetnji duševnog blagostanja vrlo često dobivaju upute od okoline što im je činiti da im bude bolje, ili barem da ne opterećuju okolinu svojim “kukanjem”. Većina pučkih savjeta upućenih depresivcima nije primjenjiva i temelji se na ozbiljnom nepoznavanju medicine, a umjesto olakšanja izazivaju sugovorniku dodatan osjećaj beznađa i iritacije.
Jedan od najčešćih savjeta tiče se “negativnog razmišljanja”, koje je po laicima ključan uzrok depresije. Rašireno je shvaćanje da depresija nastaje od negativnih misli, pod čime se obično podrazumijevaju pesimizam i mračan pogled na život.
Mnogima koji trpe od depresije bližnji kažu da bi trebali misliti pozitivno i ne gledati crno, pa će im tegobe proći. Nažalost, takvo je pučko shvaćanje iz korijena pogrešno. Crne i pesimističke misli nisu uzrok depresije, već jedna od njenih posljedica.
Depresija je bolest centra za raspoloženje u mozgu te uzrokuje potištenost, tugu, očaj i beznađe. Pesimistične misli izviru iz bolnog raspoloženja, koje je uzrokovano poremećajem moždane fiziologije. Kao što prehlađenoj osobi pojačano curi sluz iz nosa, tako depresivcu naviru bolne misli, sjećanja i predviđanja. I kao što prehlađeni neće ozdraviti tako da začepi nosnice i spriječi curenje iz nosa, ni depresivcu neće pomoći da silom zaustavlja negativne misli.
Kad se uz pomoć lijekova, vitamina i drugih ljekovitih sredstava moždana fiziologija dovede u red, osoba posljedično prestaje gajiti crne misli i, što je važnije, bolne osjećaje, jer oni nanose najveću muku. Koristi pacijent može imati i od psihoterapije, pod uvjetom da mu terapeut ne iznosi “lucidne” primjedbe, koje navodimo u nastavku.
Primjedbe koje prave štetu
“Tvoji su problemi samo u tvojoj glavi”
Ironično, istina je da se depresija odvija u glavi, preciznije u mozgu, na čiji rad nažalost nemamo direktnog utjecaja. Također, problemi obično nisu samo “u glavi”, jer depresiju mogu poticati i vanjske stresne okolnosti.
“Razmišljaj pozitivno”
Ako za to ne postoje razumni temelji i ako je depresivac svjestan težine svog položaja, kako bi mogao razmišljati pozitivno i kakve bi koristi imao od zavaravanja samog sebe?
“Sagledaj stvari s ljepše strane”
Vrlo slabašno tješenje, otprilke kao da nekome kažemo “kuća ti je izgorjela, ali bar više ne moraš plaćati režije.” Ako “ljepša strana” uopće postoji i ako preteže nad ružnijom stranom, depresivac to sigurno zna i sam i ne treba mu na to skretati pažnju.
“Ti sve gledaš crno”
Depresivac ne “gleda crno”, već trpi ozbiljnu duševnu patnju, koju uzrokuje poremećaj u radu središnjeg živčanog sustava. Depresivni je pesimizam posljedica, a ne uzrok bolesti.
“Trebaš promijeniti pogled na život”
Depresija ne nastaje zbog pogleda na život ili životnog stava; sasvim obrnuto, depresija je ta koja formira pogled na život, bojeći ga tamnim nijansama.
“Suoči se sa životom”
Ovo doslovno znači “izloži se stresu”, što je jednako pametan savjet kao i reći dijabetičaru da se izloži šećeru. Depresivci su osobito ranjivi na stres i moraju ga se kloniti.
“Moraš prihvatiti to što ti se događa”
“Prihvatiti” ovdje znači podnijeti ili tolerirati, no hoće li osoba razviti toleranciju prema stresnim okolnostima ne ovisi o njenoj volji, nego o otpornosti njenog živčanog sustava.
“Trgni se”
Ova primjedba potječe od shvaćanja depresije kao lijenosti ili tromosti. No, depresija se ne liječi trzanjem niti sličnim pokretima. Mogla bi, eventualno, pomoći redovna rekreacija.
“Tebi uvijek nešto fali”
Ono što depresivcu “fali” jest zdravlje i vrlo je nepristojno to mu spočitavati na ovako grub način.
“S tobom uvijek neki problemi”
Vrlo sebična primjedba kojom okolina predbacuje depresivcu da joj njegova bolest ide na živce.
“Vrijeme je da odrasteš (sazriješ)”
Ružno je predbacivati bolesnom da je za svoje stanje kriv sam jer tobože nije “zreo”. Pored toga, ta primjedba nije smislena, jer depresija još češće pogađa odrasle i starije.
“Prestani se samosažalijevati”
Ovo okolina kaže depresivcu da ga utiša, jer je živciraju njegovi izrazi bola. Osim što je krajnje bezobzirno spuštati nekome tko pati, valja znati da je emocija žalosti jedna od glavnih posljedica depresije te da na nju, kao i na ostale emocije, nije moguće voljno utjecati.
“Nemoj sebe shvaćati preozbiljno”
Depresija ne nastaje zato što netko sebe shvaća više ili manje ozbiljno; štoviše, depresivac ne “uzima za ozbiljno” sebe, već svoju patnju. Shvatite je i vi ozbiljno.
“Danas smo svi depresivni”
Ovo je jednako točno kao i reći da danas svi imamo rak ili hepatitis C. Depresiju u svakom trenutku ima oko 6-7% ljudi, a tijekom života bar jednu epizodu imat će do 20% ljudi.
Konačno…
Depresija je toliko bolno stanje da uzrokuje znatno veći broj suicida od svih ostalih bolesti zajedno. Ona nije “umišljena”, nije proizvod pogrešnog shvaćanja ili iskrivljenih predodžbi o životu, nije rezultat niskog samopouzdanja ili manjka samopoštovanja. Sasvim obrnuto, ovi su simptomi posljedica depresije i obično nestaju ili se ublažavaju tijekom liječenja.
