Otrovi na stolu

749

Ne hranite djecu hrenovkama, paštetama…U pravilu hrana koja je više industrijski obrađena sadrži puno više aditiva. Mesne prerađevine, paštete, kobasice, hrenovke, primjer su takvih proizvoda. Posebno su za zdravlje štetni konzervansi koje sadrže, a neki od njih smatraju se kancerogenima.

hrenovke

Informacije o zamrznutom mesu starom desetak godina, mesu koje nema rok trajanja i mesnim prerađevinama koje se nakon što im istekne rok trajanja prepakiraju i vraćaju na police trgovina, šokirale su prošloga ljeta hrvatsku javnost. Nadležna ministarstva gasila su požar tvrdnjama da je meso u Hrvatskoj kvalitetno, a sirovine ispravne. Sumnja je ostala jer su dobro upućeni pred kamerama posvjedočili da se hrana koja bi na Zapadu morala biti uništena, uvozi i prodaje u Hrvatskoj. Opet smo se zapitali što jedemo sada kada je Njemačku potresla ‘afera dioksin’, koja je dovela do zabrane distribucije nekih prehrambenih proizvoda te zatvaranja nekoliko tisuća farmi. Tamošnje nadležne službe zaključile su da slučaj nije uzrokovao značajne posljedice po zdravlje ljudi, nego golemu financijsku štetu. Srećom, takvi proizvodi, kako se čini, nisu završili na policama hrvatskih trgovina. Mr.sc. Dario Lasić, voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, kaže da su se svi uzorci hrane koji su u 2010. godini bili izuzeti na analizu u taj laboratorij pokazali zdravstveno ispravnima.

Umjetne boje krive za hiperaktivnost
“Industrijski prerađivači ne prelaze dopuštenu količinu bojila, aditiva, soli, raznih emulgatora, ali vrlo često se koriste maksimalno dopuštene količine”, kaže Lasić, objašnjavajući da vjerojatni razlog zašto niti jedan od uzoraka nije bio zdravstveno neispravan leži u činjenici da proizvođači hranu, prije nego je puste na tržište, testiraju u vlastitim laboratorijima.
Deklaracije na proizvodima usklađene su sa standardima EU, a prema pravilniku iz svibnja 2010., objašnjava Lasić, novost je da na onim namirnicama koje sadrže bojila E-100, E-110, E-104, E-122, E-129, E-102 i E-124 mora biti istaknuto da “mogu utjecati na aktivnost i pažnju djece”, odnosno pojednostavljeno – da mogu izazvati hiperaktivnost djece.
Procedura toksikoloških ispitivanja i koncentracija dopuštenosti pojedinih dodataka nije se mijenjala.

Opasni konzervansi
U pravilu hrana koja je više industrijski obrađena sadrži puno više aditiva. Mesne prerađevine, paštete, kobasice, hrenovke, primjer su takvih proizvoda. Uz to, sadrže i velike količine konzervansa.
Takvi proizvodi sadrže polifosfate, a ako se konzumiraju često iz organizma izvlače kalcij, i zbog toga bi ih, objašnjava Lasić, trebali izbjegavati oboljeli od osteoporoze i djeca. Sadrže i nitrite (NO2-) koji se dodaju kao konzervans, za održavanje lijepe crvene boje te za sprečavanje rasta vrlo patogene bakterije Clostridium botulinum, čiji je toksin botulin uzročnik teških trovanja hranom, botulizma.
“Smatra se da povećano uzimanje nitrata/nitrita iz takvih proizvoda, a napose nastanak njihovih metabolita nitrozamina (nastaju iz nitrita i amina i neki se smatraju kancerogenima) može imati utjecaj na razvoj karcinoma gastrointestinalnog trakta”, kaže Lasić. Pri izboru hrane dobro otvorite oči i gledajte deklaracije, te se, savjetuje poznati hrvatski nutricionist dr.sc Ignac Kulier, klonite masne hrane i jeftinih proizvoda.

“Što je namirnica jeftinija, u njoj je više masnoće, a čim ima više masnoće, dobivamo više ostataka pesticida i drugih toksikanata, među kojima i dioksina. Kontaminirana hrana ne može se u potpunosti izbjeći, ali je moguće relativno jednostavnim metodama izbjeći najgore”, kaže Kulier. S obzirom da se u tjelesnom masnom tkivu uneseni toksikanti akumuliraju, da bi djelovali nakon desetak i više godina, onda je jasno da svaki gram masnoće manje znači i manju štetu.

Jagode pune pesticida

Treba više kupovati i jesti ribu, no i ona može biti kontaminirana, upozorava Kulier, ističući da ne postoji ništa što je sasvim “čisto”, jer u krajnjem slučaju imamo zagađen zrak.
“Moramo se pomiriti s time da ništa nije idealno, pa ni hrana, a trovanje u ovoj godini počet će s prvim jagodama iz Španjolske, koje su evidentno snažno zaštićene kako bi izdržale transport do Hrvatske. Po mom mišljenju, te prve jagode ne bi trebalo davati djeci. Zašto? Zato što se pranjem vodom ne mogu osloboditi emulzije pesticida zbog hrapave površine ovih plodova”, upozorava naš poznati nutricionist.
Kulier smatra da kontrola hrane kod nas još uvijek nije na istoj razini kao na Zapadu, ali da smo blizu tim standardima i da će se ulaskom u EU situacija dodatno poboljšati. Zaključuje da je zadnjih nekoliko godina puno napravljeno na sustavu kontrole hrane, kao i na carinskoj kontroli namirnica prilikom uvoza u zemlju.

Čitajte deklaracije

Prema aktualnom Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, deklaracija na hrani treba biti ispisana na hrvatskom jeziku, lako razumljiva, uočljiva i jasno čitljiva. Zapakirana hrana obavezno mora sadržavati popis sastojaka, količinu određenih sastojaka ili kategoriju sastojak, rok trajanja, uvjete čuvanja i informacije o mjestu podrijetla (zemlja gdje je hrana proizvedena, odnosno zemlja gdje je hrana podvrgnuta tehnološkom procesu koji je posljednji bitno promijenio njezina svojstva).
Za svježe voće i povrće mora stajati u kojoj je zemlji ubrano, a na mesu treba biti navedena zemlja uzgoja i zemlja klanja (rasječeno meso domaćih papkara i kopitara, peradi, divljači i uzgojene divljači te jestivih nusproizvoda). piše