‘Šetam ulicom i jedem pecivo, kad odjednom osjetim udarac u glavu’. Uklanjanje gnijezda od travnja do kolovoza zabranjeno je, upozoravaju iz udruge AWAP.
– Prije nekoliko dana sam šetala ulicom i jela pecivo. U jednom trenutku sam osjetila udarac u glavu. Okrenula sam se i vidjela kako vrana odlijeće na stablo. Kasnije mi je prijateljica pogledala glavu i nije bilo krvi, ali bilo je jako crveno. Pretpostavljam da je htjela moje pecivo. Nakon toga mi stvarno više nije ugodno hodati među drvećem, posebno ako moj mali unuk ide sa mnom ili ako je pas uz mene, jer se bojim da ih ne ozlijede – kaže umirovljenica Eva Hodak koja živi u Španskom.
Nije ugodno
Njeni susjedi se slažu – zadnjih godina porastao je broj vrana u tom naselju. Lani je jedna napala i iskljucala prolaznika, a prije nekoliko godina jedna je napala čak pet ljudi. Osim toga, svima smeta što razbacuju smeće po ulicama te što su vrlo glasne.
– Gledala sam jednom kako dva sata, ali puna dva sata, vrana kljunom odvija neki vijak na automobilu. Na kraju ga je odvila i odnijela. Čula sam za napade i moram priznati da čovjeku nije svejedno kad prolazi parkom i čuje ih kako grakću – kaže Marija Šohar. Njezin susjed Slavko Antolić dodaje da ih često ujutro viđa kako traže hranu. Pametne su i nimalo se ne boje ljudi, kaže.
– Ne bojim se da će me napasti, ali znam da brane teritorij i u tom slučaju mogu biti agresivne. Dolaze tamo gdje ima hrane, pa je logično da su među nama. Meni one, iskreno, baš i ne smetaju – kaže Antolić.
Problema s vranama svjesni su i u Gradu.
– Molim vas da nam pomognete da pokušamo napraviti pritisak na Ministarstvo zaštite okoliša da nam se omogući da snažnije interveniramo oko vrana, da uklanjamo njihova gnijezda ili nešto jer ovo je postala neizdrživa pošast! Svakodnevno nas pet do šest građana diljem Zagreba, od Remetinca do Dubrave, zove i traže da uklonimo gnijezda jer njih ili njihove ljubimce napadaju vrane, raznose smeće, uništavaju aute i zgrade, a mi po zakonu ne smijemo ništa. Ruke su nam svezane jer ne smijemo uklanjati gnijezda nakon 1. ožujka, kada se vrane počinju gnijezditi. S jedne strane nas napadaju ogorčeni građani jer ne skidamo gnijezda, a s druge strane nam zaštitari prirode prijete da će nas tužiti ako krenemo s uklanjanjem gnijezda – zavapio je Igor Toljan, direktor Zrinjevca, podružnice Zagrebačkog holdinga.
Apel
Kaže kako je poziva građana iz godine u godinu sve više, po čemu je zaključio da u Zagrebu gotovo i nema drugih ptica osim vrana. Budući da su nam iz Ministarstva zaštite okoliša odgovorili da ne mogu ništa učiniti po tom pitanju, Toljan je uputio apel građanima da ne bacaju hranu jer to privlači vrane i utječe na rast populacije tih ptica u gradu.
– Molim vas, ne bacajte stari kruh i ostalu hranu kroz prozor, ne ostavljajte ostatke brze hrane u koševima za smeće jer to privlači vrane u grad, prestaju imati urođeni strah od ljudi, a posljedica toga su sve učestaliji napadi – nastavlja Toljan.
Iz gradskog Ureda za poljoprivredu također tvrde da ubijanje vrana ne dolazi u obzir.
– Ubijanjem vrana neće se riješiti problem. Sustavno ćemo se brinuti da vrane imaju svoje mjesto u gradskom ekosustavu, a da ne dođe do uništavanja drugih ptica – rekao je pročelnik gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk.
Prijašnjih su godina djelatnici Zrinjevca na opetovane zahtjeve građana uklanjali gnijezda, no suočili su se s prijetnjom tužbama Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, iz koje upozoravaju da je uklanjanje gnijezda dok u njima ima jaja ili živih mladih, a to je od travnja do kolovoza, zabranjeno. Namjera im je, ističe predsjednica AWAP-a Ingeborg Bata, svaki takav slučaj prekršajno prijaviti jer žele stati na kraj ponašanju na štetu vrana. Predsjednica AWAP-a za Jutarnji je otkrila da se zapravo radi o besmislenoj, a ne samo protuzakonitoj radnji.
– Vrane neće napustiti područje na kojem žive samo zato što više nema gnijezda, nego će ih napraviti ponovno ako ih netko ukloni. To nisu lijene ptice i ako nema jaja, do kraja sezone vrane će napraviti barem dva legla. Premda vrane nisu zaštićene ptice, u doba kada bilo koja životinja ima mladunce ne smije ih se uznemiravati i ubijati mlade – upozorava Bata.
Neki su građani toj udruzi, naime, dojavili da su radnici skrivali gnijezda, tako da ne znaju je li u njima bilo ičega.
– U svakom slučaju, mi ćemo ih prijaviti budu li opet uskoro poduzeli slične radnje – ističe Bata.
Otkriva kako postoji izvrsna metoda kontracepcije koja ne šteti ni vranama, a ide u prilog stanarima. Naime, jaja u gnijezdima dovoljno je blago promućkati. Ako se to učini, iz njih se neće izleći ptići, vrana će sjediti na njima misleći da je sve u redu i neće nesti nova jaja. Uklanjanje gnijezda i približavanje ljudi ili kućnih ljubimaca na čak 50-ak metara od ptića, koji ovih dana uče letjeti, čini vrane agresivnima jer im proradi zaštitnički roditeljski instinkt pa počnu napadati sve što smatraju prijetnjom.
Posljednjim prebrojavanjem vrana 2012. godine otkrilo se da ih u Zagrebu ima više od deset tisuća, a najviše ih je u Remetincu i Remetinečkom gaju, na Jarunu, Jakuševcu, Savskom gaju, Malešnici, u Folenegovićevu naselju, Trnju, Trnskom, Dugavama, Dubravi, Botaničkom vrtu i pokraj Studentskog doma Stjepan Radić. Međutim, prema neslužbenim informacijama djelatnika Zrinjevca s terena, svake ih je godine sve više. Procjenjuje se da je vrana na ulicama danas dvostruko više tj. da ih je 20-ak tisuća. Osim što napadaju ljude i uništavaju imovinu, napadaju i druge ptice te im ubijaju ptiće u gnijezdima.
Vrana se pokušavali riješiti zvukovima drugih grabljivica
Grad Zagreb, ali i pojedine privatne institucije prije više su od deset godina primijenile nekoliko metoda za sprečavanje gniježđenja golubova, poput nehumanih šiljaka na zgradama i uređaja koji emitiraju glasanje sokolova. No, to se nije pokazalo dugoročno učinkovitim jer su se golubovi naviknuli na oponašanje zvukova ptica grabljivica, pa stručnjaci smatraju da bi protiv mnogo inteligentnijih vrana ta metoda bila još neučinkovitija. Konkretno, o tome se kod nas razmišljalo u Varaždinu, gdje također građani svakodnevno zovu zbog vrana koje se zalijeću u prozore, grebu po automobilima i napadaju ljude, no tamošnje su gradske vlasti zaključile da upotreba aparata koji emitira glasanje sokola na vrane ne bi djelovala jer su vrlo inteligentne ptice. Mnogo dovitljiviji bili su u Čakovcu, gdje su u Perivoju Zrinskih, spomeniku parkovne arhitekture, po uzoru na neke gradove u Litvi, na krošnje stabala postavili balone, fotografije uginulih vrana i zvučne uređaje koji emitiraju zvuk sokola kako bi odvratili te ptice od gniježđenja. No, ni to nije bilo dovoljno, pa su zapunjavali gnijezda i redovito odstranjivali otpalo granje koje vrane koriste za svijanje gnijezda, što je donekle smanjilo populaciju tih ptica u parku. Međutim, rat protiv vrana su uspjeli dobiti samo u jednoj pokrajini u Japanu, gdje su zbog najezde vrana pozvali sokolarku, koja je dovela mnoštvo pravih sokolova i pustila ih u nekoliko naselja. Čim su grabljivice poletjele, vrane su se dale u paničan bijeg. Grad Zagreb za sada nema namjeru upotrijebiti neku od ovih metoda za suzbijanje gniježđenja vrana.
Najviše napada na Malešnici
2008. – zabilježen prvi napad vrana na ljude u Zagrebu, u Ulici Bernarda Vukasa na Jarunu
2010. – na Malešnici je vrana kojoj je mačka pojela mlade napala i lakše ozlijedila pet ljudi koji su došli blizu njezina gnijezda
2013. – umirovljenicu na Vrbanima vrana iskljucala po glavi
2014. – djevojčicu napala vrana na Vrbanima
2014. – vrana se zaletjela na biciklista na Savskom nasipu i iskljucala ga po glavi
2015. – u blizini Željezničkog kolodvora muškarac zadobio ogrebotine na glavi od četiri vrane koje su ga slijedile i izgrebale
2016. – na Malešnici su žestoko napale starijeg čovjeka koji je zadobio krvave rane na glavi, zbog čega je intervenirala Hitna pomoć
2016. – vrane napale ženu u Gajnicama
Kvartovi:
Remetinac i Remetinečki gaj, Jarun, Jakuševac, Savski gaj, Voltino, Malešnica, Folnegovićevo naselje, Trnje, Trnsko, Dugave, Dubrava, područje Studentskog doma Stjepan Radić
Broj ozlijeđenih ljudi po kvartovima unatrag osam godina:
Jarun – 1
Malešnica – 6
Vrbani –
Vrbani – 2
Savski nasip – 1
Željeznički kolodvor – 1
Gajnice – 1
Kvartovi s jednim napadom u dva mjeseca ove godine:
– Sloboština
– Trešnjevka
– Voltino
– Travno
– Centar
– Dubrava
– Središće
– Ljubljanica
– Sopot
Mogući načini borbe protiv rasta populacije vrana:
– uređajima koji imitiraju glasanje sokola dok lovi plijen
– vješanjem balona po drveću
– sječom grana na visokom drveću (na kojima se gnijezde)
– redovitim skupljanjem grančica od kojih vrane rade gnijezda
– mućkanjem jaja u gnijezdima piše
