JE LI SE TRAGEDIJA U ZAGORJU MOGLA IZBJEĆI Pučka pravobraniteljica još je 2018. upozoravala Vladu i Sabor na nedovoljan nadzor obiteljskih domova
Godine 2018. inspekcija je posjetila tek 13 posto obiteljskih domova za smještaj starijih osoba, a u čak 75 posto nadziranih domova utvrđene su nepravilnosti.
U godišnjem izvješću za 2018., u poglavlju u koje upozorava na oblike kršenja ljudskih prava ljudi starije životne dobi, pučka pravobraniteljica Lora Vidović navodi da je inspekcijskim nadzorom te godine bilo obuhvaćeno samo 13 posto obiteljskih domova za smještaj starijih osoba.
U čak 75 posto nadziranih domova utvrđene su nepravilnosti – nedostatak medicinskih sestara ili njegovateljica, neuredna evidencija i dokumentacija, smještaj većeg broja korisnika od utvrđenog kapaciteta, veći broj kreveta u sobama od propisanog.
Neke od obitelji koje imaju dom za smještaj starijih osoba ne žive s korisnicima u istom objektu, niti im osiguravaju 24-satni nadzor iako su to po zakonu dužne. U objektima za smještaj utvrđene su promjene bez pribavljenog novog rješenja, prostori doma su neuredni i neodržavani.
Nad korisnicima se primjenjuju mjere sputavanja (nije precizirano je li riječ o vezivanju za krevet ili drugim mjerama), ne vodi se briga o njihovu zdravlju, ograničavaju im se posjeti, ima slučajeva da korisnik nije potpisao nikakav ugovor o smještaju. Posebno zabrinjava, navodi u izvješću Vidović, što u obiteljskim domovima nekvalificirane osobe pružaju četvrti stupanj usluge, (zdravstvena njega i usluga), što je protivno zakonu.
Nedovoljan nadzor
U slučajevima kad inspektori utvrde da se načinom pružanja usluge ugrožava zdravlje i sigurnost korisnika, mora se izreći najstroža mjera zabrane rada, što inspekcija nije učinila, ističe u izvješću pučka pravobraniteljica.
Vidović opetovano upozorava da državne inspekcije provode slab i nedovoljan nadzor nad institucijama i obiteljima kojima je povjeren posao smještaja i skrbi o starijima i nemoćnima te da nadzor mora biti daleko opsežniji i ne samo izvanredan, tj. na dojavu, nego redovit. Njezino izvješće za 2018. prošlo je Vladu i Sabor, stoga čudi izjava premijera Andreja Plenkovića izrečena na požarištu u Andraševcu da će, nakon što se istraže uzroci tragedije, “vidjeti treba li sustav kontrola učiniti redovitijim i češćim”.
Dom u Andraševcu nije bio među 13 posto onih koje je inspekcija tijekom 2018. nadzirala, a prema saznanjima Jutarnjeg lista, u tom domu inspekcija nije bila nikada.
U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb rečeno nam je da u obiteljskom domu Zelena oaza nikada nije provedena inspekcija jer nije bilo niti jedne pritužbe na uvjete i rad tog doma.
Kako nam je pojašnjeno, inspektorat sukladno zakonskoj regulativi izlazi na teren i provodi nadzor u obiteljskim domovima samo u slučaju kada netko podnese konkretnu prijavu. Upravo po tom pitanju, obiteljski domovi “izdvojeni” su iz sustava zbrinjavanja starijih i nemoćnih osoba.
Predsjednica Udruge socijalnih radnika i ravnateljica Doma za starije Centar u Klaićevoj ulici u Zagrebu Štefica Karačić rekla nam je da struka već neko vrijeme upozorava na manjkavosti po pitanju kontrole rada obiteljskih domova.
– Nakon što od nadležnih županijskih ureda, odnosno tijela lokalne uprave i samouprave ishode suglasnosti vezane uz prostorne uvjete, obiteljski domovi dalje rade bez uvida i kontrole stručnjaka iz centara za socijalnu skrb i Ministarstva. Na ovakav način sustav nema nikakvu kontrolu, a često ni saznanja da su u tim domovima smještene osobe poput invalida, psihički bolesnih i drugih osoba kojima je potrebna zaštita – istaknula je Štefica Karačić i dodala kako smatra da bi postojeće obiteljske domove zapravo trebalo zatvoriti, a potom dati mogućnost vlasnicima da ih registriraju na drugačiji način, čvrsto u okviru sustava i struke.
Nema stručnih osoba?!
Također je naglasila da se u nedostatku kapaciteta u državnim i decentraliziranim domovima često pojavljuju obiteljski domovi upitne kvalitete koji se oglašavaju “po banderama”.
– Ne znači da su svi obiteljski domovi takvi. Puno ih nudi jako dobre uvjete i brigu o starijim osobama, ali postoje i oni koji nisu takvi. Ključno je da sve ovisi o vlasnicima, a ni Županija nema pravne osnove da kontrolira njihov rad bez konkretnih pritužbi. Kad govorimo o uvjetima u obiteljskim domovima, treba reći da u njima mogu raditi vlasnik i članovi njegove obitelji koji uglavnom nisu stručne osobe. Mogu, ali ne moraju zaposliti medicinsku sestru, a nije propisano čak ni da moraju konzultativno angažirati liječnika. Mogu zaposliti koga žele – rekla je Karačić, potvrdivši da pritom nemaju zapreke da primaju, primjerice, potpuno nepokretne korisnike.
Aktualni sustav: Razlike u smještaju starijih i kapaciteti u Hrvatskoj
Sustav smještaja i skrbi o starijim osobama u Hrvatskoj dijeli se na institucionalni (trajniji smještaj više od 20 osoba) i izvaninstitucionalni (smještaj do 20 osoba)
Institucionalni tip:
a) domovi za starije i nemoćne osobe u državnom te u vlasništvu gradova i općina. Prema podacima iz prosinca 2017. ima ih 47, a u njima je smješteno 10.905 korisnika;
b) domovi u privatnom vlasništvu. Prema podacima iz prosinca 2017. ima ih 95 i u njima je smješteno 6425 korisnika;
Izvaninstitucionalni tip:
a) obiteljski domovi koji pružaju usluge smještaja i skrbi od pet do 20 osoba. U prosincu 2017. bilo ih je 361, a u njima je bilo 5146 korisnika. Samo 63 obiteljsak doma ima ugovor s državom o sufinanciranju
b) udomiteljske obitelji koje imaju pravo na smještaj od jedne do četiri osobe. U prosincu 2017. bilo ih je 1528, a u njima je bilo smješteno 4412 osoba od čega 1983 starijih.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović: Godinama upozoravamo na nedostatne kontrole domova umirovljenika
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u subotu je izjavila da je više puta upozorila Vladu i Sabor na nedovoljan nadzor obiteljskih domova u kojima je diljem Hrvatske smješteno više od 5000 starijih osoba, tako je u 2018. nadzor proveden u samo 13 posto obiteljskih domova, a u većini su pronađene nepravilnosti.
Pravobraniteljica Vidović izrazila je iskrenu sućut bližnjima poginulih u požaru obiteljskog doma u Andraševcu te najavila da će otvoriti ispitni postupak i od nadležnih institucija tražiti sve informacije. Ističe i da je jedno od otvorenih pitanja odnosi li se izdana dozvola za rad samo na glavni objekt ustanove ili i na izdvojeni objekt, koji je izgorio.
“Kontrole obiteljskih domova rade se samo kod njihovog otvaranja, kod izdavanja dozvole za rad. Nakon toga, de facto, osim u vrlo izuzetnim situacijama i po prijavi, kontrola uopće nema”, objasnila je u razgovoru za Hinu pravobraniteljica Vidović te izrazila nadu da će sada stvari početi mijenjati.
Desetak inspektora na više tisuća objekata
Nedostatnim je istaknula situaciju da samo desetak inspektora nadzire više tisuća različitih domova i udomiteljskih obitelji, odnosno kompletni institucijski i izvaninstitucionalni sustav u Hrvatskoj – sve domove za starije, za djecu, za osobe s invaliditetom. Prema nalazima inspekcijskih nadzora u 2018. godini, koje joj je dostavilo nadležno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, nadzor je obavljen u samo 13 posto obiteljskih domova. To bi značilo da je od 361 obiteljskog doma, pregledano njih 47.
U domovima u kojima je proveden nadzor, u njih 75 posto utvrđene su nepravilnosti poput nedostatka medicinske sestre ili njegovateljice, nevođenja brige o zdravlju korisnika, neuredne evidencije, neodržavanog prostora, smještaja većeg broja korisnika od utvrđenog kapaciteta ili pak činjenice da predstavnik obitelji ne živi u objektu u kojem pruža usluge, što je, ističe Vidović, uvjet da bi vlasnik mogao imati obiteljski dom.
“Sankcije su različite, ali nije stvar u tome da se domovi sankcioniraju, to dolazi nakon što su prava korisnika ozbiljno prekršena. Poanta je da se preveniraju takve situacije, a prevenirati se mogu kroz dobar sustav nadzora”, objasnila je Vidović.
Potreban je novi način nadzora i prevencije
Vidović ističe da je potrebno osmisliti drugačiji način nadzora, decentralizirati ga i vidjeti što se može napraviti na lokalnoj razini . U sustavu prevencije potrebnim vidi i jačanje kadrovskih i financijskih kapaciteta centara za socijalnu skrb kako bi oni provodili superviziju i podršku obiteljskim domovima te kako bi barem jednom godišnje mogli obilaziti sve domove na svom području.
“Ovo nije trenutak u kojem se upire u inspektora, ovo je trenutak u kojem se upire u sustav, u okvir kako je postavljen. Dozvolili smo zbrinjavanje osoba, koje često nemaju drugog izbora, u obiteljske domove, prepuštamo ih njima i imaju tamo pravo primiti najveću moguću razinu skrbi, a država mora osigurati uvjete za to”, naglasila je i upitala do kada će se govoriti ‘nema se novaca’. Važnim problemom vidi i nedostatak adekvatne podrške i za skrb izvan institucija, odnosno u obitelji, zbog čega ljudi često, pogotovo najsiromašniji i oni koji žive na selu, nemaju izbora nego svoje stare i nemoćne smjestiti u obiteljske domove.
“Mnogi se ne bi odlučili na skrb u instituciji da članovi obitelji imaju adekvatnu podršku, da mogu uskladiti profesionalne obaveze s privatnima. Primjerice, da mogu dobiti bolovanje za njegu oca, kao što mogu za njegu bolesnog djeteta. Bio bi manji pritisak na domove, da obitelji imaju fleksibilne radne uvjete za brigu o starijima”, ocijenila je Vidović. (HINA) piše
