Ni hrana ni tjelovježba. Da biste doživjeli 100-tu najvjerojatnije trebate imati dobre gene, no ni to nije dovoljno. Prava tajna dugovječnosti nema veze s posebnom prehranom, modernom medicinom ili s tim koliko sklekova dnevno izvodite.
Naučite li dobro podnositi stres, odnosno oporaviti se brzo nakon stresnih situacija šanse da živite dugo i sretno naglo vam se povećavaju.
Postoji direktna veza između psihološkog stresa i biološkog starenja, piše Thea Singer u svojoj novoj knjizi Stress Less: The New Science That Shows Women How to Rejuvenate the Body and the Mind. A ta veza utječe na DNK.
U studiji iz 2009. dobitnica Nobelove nagrade iz biologije dr. Elizabeth H. Blackburn i dr. psihologije Elissa S. Epel, sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu, otkrili su da kronični stres ‘doslovno nagriza DNK – točnije njegove vrhove, telomere, i ubrzava starenje stanice’. Zapravo dr. Singer kaže: ‘Žene koje osjećaju da su pod stalnim stresom imaju kraće telomere – njihova je dužina jednaka onoj koju bi žene trebale imati tek za 10 godina.’
Telomeri štite krajeve kromosoma poput plastičnih vrhova na kraju vezica na cipelama koje sprečavaju njihovo habanje. Bebe imaju duže telomere nego odrasli jer su izložene manjem stresu. S vremenom se telomeri skraćuju, sve dok ne postanu tako kratki da više ne pružaju dovoljno zaštite.
Srećom, stižu i dobre vijesti. Moguće je produžiti telomere. Tako što ćete bolje reagirati na stres.
Suočeni sa stresom trebamo mudro djelovati, a ne paničariti. Osjećaj da imamo kontrolu nad događajima ili da je ima netko kome vjerujemo dobar je način svladavanja stresa. Studije ukazuju da ljudi koji imaju osjećaj kontrole nad događajima izgledaju drugačije od onih koji se osjećaju bespomoćno.
‘Najvažnije je, dakle, kako gledamo na situaciju koja izaziva stres’, kaže Thea Singer. piše
