U bolnicu većina stiže prekasno, ali jednostavni test spašava život!

Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje više od 15.000 osoba dobije moždani udar, a računa se da ih oko 80.000 živi s posljedicama moždanog udara.

Zbog teških posljedica koje ostaju nakon preboljelog moždanog udara i visokih troškova liječenja i rehabilitacije, moždani udar je velik javnozdravstveni problem. Samo rehabilitacija nakon moždanog udara traje u prosjeku od tri do šest mjeseci.

Bilježi se viša stopa smrtnosti u žena nego u muškaraca. Od ukupno deset moždanih udara, u žena se bilježi čak šest.

Većina ih se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kad su i opasniji. Žene odgađaju odlazak u bolnicu pa im liječenje počinje s 4 do 5 sati zakašnjenja u odnosu na početak moždanog udara, navodi Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara.

KAKO PREPOZNATI MOŽDANI UDAR

Od životne je važnosti znati prepoznati uobičajene znakove moždanog udara kako bi se pravovremenom liječničkom reakcijom smanjila opasnost od teških posljedica moždanog udara na zdravlje i život osobe.

Simptomi moždanog udara koji se mogu najlakše prepoznati su poremećaji govora, slabost i/ili utrnutost jedne strane tijela, potpun ili djelomičan gubitak vida te poremećaj koordinacije i ravnoteže.

Moždani udar može se manifestirati i poremećajem stanja svijesti, bilo dezorijentiranošću ili pak pretjeranom pospanošću (somnolencijom).

Četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi radi li se o moždanom udaru:

1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana – nešto nije u redu)

2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)

3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)

4. Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).

Ako uočite bilo koji od gore navedenih znakova, vrijeme je da ODMAH nazovete HITNU pomoć – 194!

UZROCI

Zdravstvena stanja koja povećavaju rizik od moždanog udara su:

visoki krvni tlak

fibrilacija arterija (nepravilan rad srca)

šećerna bolest

visoki kolesterol

Način života koji pridonosi riziku od moždanog udara:

pušenje – udvostručuje rizik od smrti uslijed moždanog udara

prekomjerna tjelesna težina – što se više debljate, to je moždani udar vjerojatniji

neumjereno uživanje alkohola – redovita konzumacija alkohola povećava rizik

nedovoljna tjelesna aktivnost – smatra se da povećane tjelesne aktivnosti pridonose snižavanju rizika od moždanog udara

nezdrava prehrana – smanjite unos soli, šećera i masti

konzumiranje droga (upotreba kokaina, pogotovo u njegovu alkaloidnom obliku – crack, povezana je s povećanom učestalošću

ove cerebrovaskularne bolesti, kako ishemijske, tako i hemoragijske)

Stres također uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

OŠTEĆENJE JEDNE STRANE

Udari obično oštete samo jednu stranu mozga. Budući da živci u mozgu prelaze s jedne strane na drugu stranu tijela (križaju se), simptomi se pojavljuju na suprotnoj strani tijela od mjesta oštećenja u mozgu (npr. ako se moždani udar dogodio u desnoj polovici mozga, simptomi se očituju na lijevoj polovici tijela i obrnuto).

PROGNOZE

Mnogi ljudi koje pogodi moždani udar oporave sve ili većinu normalnih funkcija i uživaju godine normalnog života. Drugi su i fizički i duševno jako oštećeni i ne mogu se ni kretati ni govoriti niti normalno jesti.

Tijekom prvih nekoliko dana liječnici općenito ne mogu predvidjeti hoće li se stanje bolesnika popraviti ili pogoršati. Oko 50% bolesnika s jednostranom paralizom i većina s lakšim simptomima do vremena izlaska iz bolnice oporavi neke funkcije i konačno se mogu brinuti za svoje temeljne potrebe. Mogu bistro misliti i primjereno hodati, premda im uporaba zahvaćene ruke ili noge može biti ograničena. Uporaba ruke je češće ograničena nego uporaba noge.

Oko 20% ljudi s moždanim udarom umre u bolnici. Među starijima je postotak veći. Neki oblici moždanog udara upućuju da će ishod vjerojatno biti slab. Udari koji uzrokuju gubitak svijesti i oni koji oštećuju disanje ili funkciju srca su naročito teški.

Neurološki gubici koji ostaju i nakon 6 mjeseci vjerojatno će ostati trajni, premda se neki ljudi nastavljaju polako oporavljati.

LIJEČENJE

Simptomi koji upućuju na mogući moždani udar zahtijevaju neposrednu medicinsku pozornost; liječnici katkada mogu smanjiti štetu ili brzim djelovanjem spriječiti daljnje oštećenje. Mnogi učinci moždanog udara zahtijevaju medicinsku skrb, naročito tijekom prvih nekoliko sati.

Pri moždanom udaru u razvoju mogu se dati sredstva protiv zgrušavanja krvi kao što je heparin, ali jednom kad je udar razvijen u potpunosti, ti lijekovi više nisu od koristi. To više što se oni općenito ne daju ljudima s visokim krvnim tlakom i nikada osobama s moždanim krvarenjem, jer povećavaju opasnost od krvarenja u mozak.

Novija istraživanja upućuju da se paraliza i drugi simptomi mogu spriječiti ili popraviti ako se unutar 3 sata od početka udara daju lijekovi koji razbijaju ugruške, kao što je streptokinaza ili aktivator tkivnog plazminogena.

Pretragu treba napraviti brzo da se odredi je li uzrok ugrušak, a ne krvarenje, koje se ne može liječiti lijekovima koji otapaju ugrušak (tromboliticima). Budući da nakon moždanog udara često nastanu promjene raspoloženja, naročito depresija, obitelj ili prijatelji moraju liječniku reći je li osoba depresivna. Depresiju se može liječiti lijekovima ili psihoterapijom.

REHABILITACIJA

Intenzivna rehabilitacija može pomoći mnogim ljudima da nauče kako nadvladati nesposobnost (invalidnost) unatoč oštećenju dijela moždanog tkiva. Zadaće prethodno oštećenog dijela mozga mogu preuzeti drugi dijelovi mozga.
Rehabilitacija započinje čim se ustale krvni tlak, puls i disanje.

Liječnici, terapeuti i medicinske sestre isprepleću svoje umijeće da održe bolesnikove mišiće čvrstima, spriječe kontrakcije mišića i dekubituse (koji mogu nastati zbog predugog ostajanja u istom položaju), te nauče bolesnika ponovno hodati i govoriti. Ključni su strpljivost i ustrajnost. Piše