Čak ni najbolje konstruirani i armirani temelji nisu jamstvo da neće doći do pucanja objekta ako je problem u tlu. Do pomaka tla dolazi iz više razloga
Pukotine na zidu prvi su znak problema sa stabilnošću nekog objekta. Naime, svaki objekt je preko temelja oslonjen na temeljno tlo.
Ako u tlu ispod objekta dođe do pomaka odnosno gibanja, ono će se preko temelja prenijeti na konstrukciju što će posljedično dovesti do pojave pukotina na zidovima. Zbog čega sve uopće dolazi do pomaka tla, pitali smo Danona Seletkovića, predstavnika tvrtke URETEK za sanaciju temelja.
– Čak ni najbolje konstruirani i armirani temelji nisu garancija da neće doći do pukotina, ukoliko je problem u tlu. Do pomaka tla može doći iz više razloga: uslijed potresa, klizišta ili slijeganja tla. Za razliku od potresa i klizišta, slijeganje ili propadanje tla najčešće je prouzročeno utjecajem vode iz sanitarnog (puknuća cijevi), oborinskog (loša drenaža) ili podzemnog izvora (podzemne vode). Meteorološke promjene, duge suše i jake kiše u posljednje vrijeme također značajno utječu na temeljna tla, osobito glinovitog podrijetla. Različite dubine temelja i dogradnje također su česti uzroci pojava diferencijalnog slijeganja dijela objekta – objašnjava Seletković, a nas zanima postoje li pukotine koje su “bezazlene” i koje su ozbiljne te možemo li ih nekako razlikovati.
Nesigurnost
Pukotine mrežastog i zvjezdastog oblika ukazuju najčešće na loš materijal ili izvedbu žbuke, dok vertikalne “V”, horizontalne ili kose, uglavnom kontinuirane pukotine ukazuju na diferencijalna slijeganja temelja i nisu bezazlene. Svako urušavanje objekta počelo je i najmanjom pukotinom tog tipa. Ako ona brzo napreduje, treba hitno kontaktirati stručnjake ili nadležne službe, posebice ako je objekt na padini i postoji sumnja na klizište. No, čak i ako pukotina sporo napreduje, problem nije zanemariv jer dugoročno može dovesti do sve većeg oštećenja zida, poslije i problema s otvaranjem prozora i vrata te u konačnosti do nestabilnosti.
Osim estetskog i funkcionalnog, prisutan je puno važniji sigurnosni problem – kaže i dodaje kako uz pucanje samih zidova postoje i drugi pokazatelji da sa stabilnošću objekta nešto nije u redu.
– Ponekad može doći do naginjanja objekta i bez pojave pukotina, posebice u slučaju dobro projektiranog i izvedenog AB skeleta objekta te iznimno čvrstih temelja ili temeljne ploče. Ono se može izmjeriti, a ponekad i osjetiti. U Zagrebu imamo zanimljiv slučaj gdje su nagnutost jedne stambene zgrade prvi osjetili slijepci koji su živjeli na zadnjem katu. Također se može primijetiti odvajanje objekta od stepenica, pločnika ili drugih konstrukcija prislonjenih uz objekt. U nekim slučajevima može doći i do slijeganja podova, što najčešće znači da materijal ispod nije dovoljno zbijen. Posebnu pažnju treba obratiti kod objekata na padinama i pojavu znakova klizanja, poput uzdužnih pukotina u okolnom tlu ili nagnutih stabala. – ističe Seletković.
Stambene zgrade također nisu pošteđene ovog problema, posebice one starije, kod kojih je zbog dotrajalosti podzemnih instalacija vrlo upitna ispravnost drenažnog sustava i kanalizacije.
Zvati stručnjake
To je vrlo izraženo u Zagrebu gdje je stanje gotovo alarmantno i gdje u velikom broju zgrada spojevi betonskih cijevi više nisu hermetični, a upitna je i njihova cjelovitost. Dokaz su česte intervencije radi pregleda i sanacija kanalizacije kod takvih objekata. U slučaju pojave pukotine u stanu treba hitno pozvati stručnjaka kako bi se utvrdio uzrok. Stambene zgrade s ravnim krovovima nerijetko odvode vodu u središte objekta i bez kontrole ispravnosti odvodnje često ispiru i degradiraju temeljno tlo – kaže Danon Seletković.
Ako primijetimo neke od ovih pokazatelja, treba angažirati stručnjake koji će izvidjeti stanje i, prema potrebi, preporučiti dodatne radnje poput praćenja pomaka, ispitivanja tla ili konačne sanacije temelja odnosno temeljnog tla.
– Pogrešno bi bilo raditi samo kozmetičke popravke, a ne utvrditi uzrok pojave pukotina. Još gore je popucalu fasadu ili zid jednostavno prekriti termoizolacijskim stiroporom ili knaufom, što je čest slučaj. Također vrlo često nije dovoljno izvesti samo npr. sanaciju kanalizacije jer je voda već učinila štetu, a i česta je pojava progresije slijeganja nakon toga zbog naglog isušivanja tla. Problemi slijeganja tla mogu se rješavati na nekoliko načina, što tradicionalnih, što suvremenih.
Od tradicionalnih bih izdvojio tzv. (mikro) pilote, zatim podbetoniranje i mlazno injektiranje cementne kaše, što su metode kojima se opterećenje nekog objekta uglavnom prenosi od dna temelja do nekog čvrstog i nosivog tla ili stijene – kaže i dodaje kako je modernija tehnologija injektiranje poliuretanskih ekspandirajućih smola.
– Njome se, za razliku od tradicionalnih metoda, ugroženom tlu poboljšavaju geomehaničke karakteristike kako bi mu se povećala nosivost. Kod ovog načina poliuretanska smola u tekućem stanju se injektira ispod temelja, najčešće do dubine 3-4 m. Po izlasku iz cijevi smola se širi u svim smjerovima velikom silom ekspanzije, zbijajući tlo i popunjavajući šupljine, te se nakon kratkog perioda suši i otvrdnjava i tako čini tlo čvrstim i stabilnim.
Za razliku od klasičnih metoda koje kao materijal koriste uglavnom beton i cement, injektiranje smola upotrebljava materijal vrlo male težine koja ne dovodi do dodatnog opterećenja tla. Injektiranje smolama izvodi se bez kopanja tla zbog čega je vrlo primjenjivo kod sanacije unutarnjih temelja, ili kod teško pristupačnih objekata.
Tražiti jamstvo
Tradicionalne metode zahtijevaju angažman građevinskih strojeva i posada uz nemale devastacije okoliša i znatno duže izvođenje radova zahvata. Za posao koji bi se klasičnom metodom izvodio 2-3 tjedna, smolom je potrebno svega 2-3 dana i to bez prekida svakodnevnih aktivnosti u objektu. Današnje poliuretanske smole imaju trajnost preko 120 godina i postižu tlakove ekspanzije u tlu i do 10.000 kPa što im omogućava primjenu u svim kategorijama tala, svim tipovima objekata i dubinama injektiranja i do 15 m dubine. U svakom slučaju, ovom problemu treba pristupiti stručno, i da se u slučaju odluke za sanaciju temelja od izvođača svakako traži pisana garancija da neće doći do nastavka slijeganja, te da se za radove angažiraju provjerene i renomirane tvrtke – zaključio je.
Najčešći uzroci slijeganja
Iskopi u blizini objekta
Isušivanje površinskih slojeva tla
Temeljenje objekta na različitim dubinama
Vibracije od prometnica ili potresa
Erozija tla (oborinske vode, puknuća cijevi…)
Tlo s različitim litološkim sastavom
Foto: Uretek, Shutterstock
