Socijalna mirovina

767

Predizborne “penzije” – Onima koji nisu radili – 700 kuna mirovine! Za starije od 65 koji nikada nisu bili zaposleni Vlada priprema socijalnu mirovinu. Opozicija i stručnjaci upozoravaju da je riječ o predizbornim “igrama”.

lea_penzionera

Vlada Jadranke Kosor dala je nalog da se pripremi podloga za uvođenje državne mirovine za starije od 65 godina. Pravo na takvu mirovinu imali bi građani koji u Hrvatskoj žive najmanje 30 godina te za koje se procijeni da su socijalno ugroženi. U Ministarstvu gospodarstva potvrdili su nam da im je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje razrađuje kriterije za državnu mirovinu, dostavilo zahtjev na očitovanje. Prema zasad dostupnim informacijama, državna bi se mirovina počela isplaćivati početkom siječnja, ali detalji se još drže u tajnosti. Politički je to i ekonomski krupan “zalogaj”. Još je Račanova vlada htjela uvesti nacionalnu mirovinu za starije od 65 godine, koji su bez mirovine i nemaju druge imovine, ali nisu imali novca jer je godišnje u proračunu trebalo osigurati oko 400 milijuna kuna. Poslovni dnevnik tako piše da bi državna mirovina bila oko 700 kuna mjesečno, a nova pravila kroje se u resoru HDZ-ova prvaka Darka Milinovića.

Nova prava

U Ministarstvu gospodarstva kažu da bi pri uvođenju novog prava ipak trebalo izbjeći riječ “mirovina” jer se mirovine temelje na uplatama doprinosa.

– Ovdje je riječ o klasičnoj socijalnoj pomoći – kaže sugovornik iz Ministarstva gospodarstva. Europsko istraživanje o kvaliteti života, koje je u Hrvatskoj proveo UNDP u 2006., pokazalo je da u Hrvatskoj živi 86 tisuća starijih od 64 godine koji ne primaju mirovinu, a u 95 posto slučajeva to su žene koje žive na selu i u teškim socijalnim uvjetima. Približno 55 tisuća starijih osoba već prima socijalnu pomoć – oko 400 kuna. Prema toj ideji, njima bi se obustavila isplata socijalne pomoći, a dobivali bi oko 700 kn državne mirovine. Kritičari su skeptični jer se boje da Vlada nema osigurana sredstva za to. Osim toga, pitaju se i hoće li prijedlog destimulirati uplate mirovinskih osiguranja jer bi se moglo dogoditi da ljudi koji su 15 i više godina izdvajali za mirovinski staž primaju manje mirovine od tih državnih. Minimalna mirovina za 15 godina staža iznosi 855 kuna.

Podmetanje obveza

Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi, kaže da je riječ o “političkom mućku”.

– Prijedlog nema realnog temelja u proračunu. Imali su mogućnost sedam godina da uvedu nacionalnu mirovinu, a sad to čine jer je evidentno da će izgubiti izbore. Time HDZ podmeće obavezu novoj vladi isto kao što su to učinili 1999. kad su potpisali povećanje plaća od 17 posto iako je odmah bilo jasno da u proračunu nema novca za povišicu – komentirao je Davorko Vidović, zastupnik SDP-a u Saboru. Uvođenje nacionalne mirovine spomenuto je i u Zajedničkom memorandumu s EU o socijalnom uključivanju RH, tzv. JIM-u, a kada bi te mirovine bile oko 700 kn, godišnje bi za njih trebalo izdvojiti od 400 do 500 milijuna kuna.

Ima li se na umu da godišnji izdaci za mirovine iznose oko 35 milijardi kuna, pola milijarde manje ili više neće bitno niti popraviti niti pogoršati stanje. No, Hrvatska ima ozbiljnih problema s održivošću svog mirovinskog sustava, prije svega zato što je manji broj umirovljenika otišao u mirovinu nakon što je odradio radni vijek. Svi su se drugi provukli iskoristivši različite povlaštene propise, zbog čega je cijeli sustav na klimavim nogama.

Zadarska županija rekorder po broju starijih
Ideja da se uvedu državne mirovine nije upitna, ali treba voditi računa o detaljima, a jedan od njih je i u kojoj bi se dobi aktivirale mirovine. Ne bi bilo dobro da to bude 65. godina kako se ne bi demotivirali građani koji rade i uplaćuju u mirovinske fondove, kaže dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Dr. Zoran Šućur s Pravnog fakulteta podržava prijedlog – bio je i dio JIM tima koji je sugerirao uvođenje socijalne mirovine. Po udjelu starije populacije bez mirovina prednjači Zadarska županija s gotovo četvrtinom starijih bez mirovina, a slijede Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija (18-20%). Najmanje je starijih bez mirovina u Karlovačkoj, Istarskoj, Ličko-senjskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji (6-8%). piše