Svih 500 obiteljskih domova u tri mjeseca moraju zatražiti novu licencu za rad, evo kakve uvjete moraju zadovoljiti. Svi obiteljski domovi u državi – a ima ih, prema evidenciji resornog Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, oko 500 te brinu o najmanje 5500 starijih osoba – u naredna tri mjeseca morat će ponovno zatražiti licencu od nadležnog županijskog ureda, koji će, pak, morati izaći na teren i utvrditi odgovara li svaki pojedini obiteljski dom propisanim uvjetima.
Uvjeti će se, osobito kad je u pitanju stručna pomoć koju je vlasnik dužan osigurati štićenicima, bitno postrožiti.
Predviđeno je to prijedlogom izmjena Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, koji je nadležno Ministarstvo socijalne politike jučer uputilo u javnu raspravu. Javna će rasprava trajati do 21. ožujka, a do 6. travnja traje rok za odgovor nadležnih na pristigle primjedbe, nakon čega bi Pravilnik – dokument koji donosi Ministarstvo bez potrebe izglasavanja u Saboru – mogao stupiti na snagu.
Prema Pravilniku, usluge u obiteljskom domu ubuduće će se moći obavljati isključivo u domu u kojem živi predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji. Odredba koja je dozvoljavala da se usluge mogu pružati i “u drugoj kući, uz uvjet da je u istom dvorištu, pod uvjetom da udaljenost između zgrada nije veća od 50 metara i da je predstavnik obiteljskog doma osigurao skrb o korisnicima na smještaju u svakoj zgradi 24 sata dnevno sve dane u godini”, u prijedlogu novog Pravilnika se ukida.
Stručna pomoć
Podsjetimo, tragedija koja je dovela do donošenja novog Pravilnika – tijekom koje je sredinom siječnja u zagorskom mjestu Andraševec u požaru smrtno stradalo šestero korisnika obiteljskog doma Zelena oaza – dogodila se upravo u izdvojenom objektu, u kojem ni prostorni ni stručni uvjeti nisu odgovarali propisanima niti je taj objekt (drveni objekt koji je ranije služio kao gospodarska zgrada) imao dozvolu za rad.
Novi Pravilnik također izrijekom propisuje kako obiteljska kuća u kojoj se pružaju usluge smještaja u obiteljskom domu mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima.
No, najveće se promjene odnose na opseg stručne pomoći koji vlasnik obiteljskog doma mora osigurati svojim štićenicima. Tako novi Pravilnik prvi put uvodi obavezu da se u obiteljskim domovima koji zbrinjavaju starije osobe osigura usluga socijalnog radnika te fizikalnog terapeuta, čije se usluge moraju osigurati u dostupnoj zdravstvenoj ustanovi ili vlasnik sam mora angažirati terapeuta koji će dolaziti u dom. Prema odredbama, u domu u kojem se vodi briga o 20 pokretnih starijih osoba treba osigurati četiri sata tjedno fizikalne terapije. Minimalni broj sati raste kako se smanjuje pokretljivost osoba te za 20 korisnika koji trebaju uslugu 3. stupnja treba osigurati fizikalnog terapeuta koji će tamo tjedno provodi najmanje 16 sati, a ako se radi o potpuno nepokretnim osobama – 20 sati.
Teži bolesnici
Socijalni radnik u domu s 20 korisnika štićenicima treba biti na raspolaganju osam sati tjedno.
Povećava se i broj njegovatelja te medicinskog osoblja koje je potrebno angažirati za teže bolesne i nepokretne štićenike. Primjerice, za starije i teško bolesne osobe koje zahtijevaju drugi stupanj usluge (ne mogu u potpunosti samostalno voditi brigu o sebi) dvostruko se povećava broj potrebnih njegovatelja – s dosadašnjeg jednog na dva njegovatelja na 20 korisnika. Za potpuno nepokretne osobe potrebno je osigurati osam njegovatelja na svakih 20 korisnika.
Mijenjaju se i potrebni uvjeti za obiteljske domove koji skrbe o djeci, za koje su uvjeti i do sada bili bitno rigorozniji. No, takvih je domova neusporedivo manje i pod jačom su kontrolom inspekcije.
Broj korisnika o kojima se može skrbiti u obiteljskom domu – radi se od 5 do 20 odraslih osoba te 4 do 10 djece – za sada se ne mijenja jer to ne regulira Pravilnik, već Zakon o socijalnoj skrbi. Njegove je izmjene aktualna ministrica Vesna Bedeković najavila kao “hitne” odmah nakon tragedije, no gotovo mjesec i pol dana kasnije zakonske izmjene još nisu predložene. Stoga na snazi ostaje i odredba o tome da predstavnik obiteljskog doma mora imati najmanje srednju stručnu spremu te može, ali ne mora zapošljavati dodatne osobe, već poslove mogu obavljati članovi obitelji.
Pravilnik, pak, propisuje da član obitelji može biti zaposlen i imati ugovor o radu u obiteljskom domu. U tom slučaju na njega se odnose sve odredbe Zakona o radu. Ako pak nije, zaposlen, sukladno Pravilniku, ne smije pružati usluge duže od 48 sati tjedno. piše
