Krajem travnja domaći su obavezni mirovinski fondovi u stranu imovinu imali investiranu čak 3,81 milijardu kuna za razliku od lanjskih 1,69 milijardi
U dio imovine pod upravljanjem domaćih obveznih mirovinskih fondova koju ti fondovi drže u inozemstvu u godinu se dana udvostručio. Krajem travnja prošle godine četiri najveća domaća institucionalna ulagača držala su u stranim vrijednosnicama 6,95 posto imovine. Krajem travnja ove godine taj je udio iznosio 11,9 posto. Ako se pogledaju apsolutni iznosi ta je razlika još očitija. Prije godinu dana fondovi su u stranoj aktivi držali 1,69 milijardi kuna. Sada je to čak 3,81 milijarda, najsvježiji su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Otvoreni fondovi i dionice
Za ovakav rast zaslužna su prije svega veća ulaganja u dionice te otvorene fondove. Sa 1,75 posto ukupne imovine, odnosno 427,3 milijuna u stranim dionicama u travnju lani te su investicije u međuvremenu narasle na 4,44 posto od ukupnih ulaganja odnosno na 1,42 milijarde kuna. Slično je porastao i interes za otvorenim fondovima. Sa uloženih tristotinjak milijuna kuna lani, investicije su do kraja četvrtog mjeseca ove godine porasle na gotovo 1,3 milijarde kuna. Udio koji su menadžeri u domaćim mirovinskim fondovima odlučili plasirati u državne obveznice drugih zemalja nije se bitnije promijenio. Lani je činio 3,8 posto imovine, a ove godine 3,3 posto. Istovremeno, u strane korporativne obveznice ne ulaže se neki bitan iznos.
Pozitivan trend
Razlog za ovakva kretanja može se tražiti prije svega u pozitivnom trendu koji je obilježio strana tržišta. Vrijednost ulaganja domaćih fondova porasla bi i da su samo držali dionice ne povećavajući vlasničke udjele u stranim kompanijama. No kako su dionički indeksi ipak rasli po puno umjerenijim stopama nego iznos ulaganja hrvatskih mirovinaca, vidi se da menadžeri ipak gaje optimizam u strana tržišta. Ukupna neto imovina pod upravljanjem mirovinaca u godinu je dana porasla za više od 30 posto. Krajem travnja ona je dosegnula iznos od 31,8 milijardi kuna. Uz stalne uplate mirovinskih doprinosa skok vrijednosti imovine posljedica je, naravno, i oporavka cijena na dioničkim tržištima. RElativni udio koji obvezni mirovinski fondovi drže u domaćim dionicama se, primjerice, povećao u godinu dana za manje od tri postotka. No, apsolutna vrijednost tih ulaganja povećana je za čak 1,6 milijardi kuna, sa 2,6 milijardi krajem lanjskog travnja na 4,2 milijarde krajem ovogodišnjeg.
Državne obveznice
Najveći udio imovine mirovinski fondovi i dalje drže u hrvatskim državnim obveznicama. Oni na taj način državu trenutno financiraju sa gotovo 19 milijardi kuna. No, udio investicija u hrvatske državne obveznice ipak se smanjuje i s lanjskih 66,8 posto sada je snižen na ispod 60 posto. Interesantno je da je i, primjerice, AZ fond, poznat po konzervativnosti svojih ulaganja, smanjio svoja ulaganja u domaće državne obveznice i to za više od deset postotaka na sadašnjih 59,3 posto. Svi su fondovi snažno reducirali i plasmane u bankovne depozite i to sa 1,4 milijarde na 380 milijuna kuna. AZ fond, inače, upravlja sa 12,5 milijardi kuna, Raiffeisen mirovinski sa 9,9 milijardi, PBZ CO fond sa 5,3 milijarde, a Erste Plavi sa 4,2 milijarde kuna, podaci su Hanfe.
