Ne ležite pred TV

962

Svaki dan trebamo četiri vrste odmora. Danas imamo toliko obaveza da želimo iskoristiti svaki sat dok smo budni. No odmor može biti dobar za tijelo i um koliko i san. Izmorenost je pogubna koliko i neispavanost. Najnovija vijest da nedostatak sna može uzrokovati depresiju, debljanje pa čak i preranu smrt, i to posebno kod muškaraca, još jednom podcrtava potrebu za dovoljnom količinom sna.

Nakon godina predavanja i rada s pacijentima shvatio je da san nije rješenje za sve. Čak i kad je pomogao pacijentima da više i bolje spavaju njihovo je zdravlje i dalje ostalo narušeno. A onda je shvatio da odmor, kojeg često zanemarujemo, igra vrlo važnu ulogu u izgradnji i pomlađivanju tijela. Danas smatra da je odmor jednako važan za dugoročno zdravlje koliko i san. “Mnogi od nas su toliko zaposleni da na odmor gledaju kao na slabost, trošenje dragocjenog vremena, no odmor je zapravo biološka potreba. Sva znanost nam pokazuje da je za život potreban odmor, baš kao i hrana,” kaže dr. Edlund. Međutim odmaranje nije isto što i izležavanje pred televizorom. Dr. Edlund upozorava da iako i ovo omogućava određeni stupanj stanične obnove mozak je i dalje vrlo aktivan, a neka istraživanja ukazuju da tako troši više energije nego dok izvršava niz zadaća.

Ono što nam treba je aktivni odmor koji smanjuje razinu stresa, a dijeli ga na: društveni, mentalni, fizički i duhovni. Svaki od njih trebao bi biti zastupljen u našem životu na dnevnoj bazi.

Društveni odmor je vrijeme koje provodimo s prijateljima i obitelji, pa čak i dok neobavezno pričamo s kolegama. Tako primjerice pričanje s prijateljima dokazano snižava razinu hormona stresa. Ma koliko zaposleni bili važno je ukomponirati ovu vrstu odmora u svoj život. Čuvena američka studija iz 1970-ih pokazala je da društvene veze nisu samo ugodne nego ključne za preživljavanje jer smanjuju rizik od srčanih i drugih ozbiljnih bolesti.

Nove studije su ovo potvrdile, primjerice potpora prijatelja i obitelji pomaže u preživljavanju raka.

Mentalni odmor
Danas svi žele napraviti što više stvari u isto vrijeme – šalju sms dok voze, jedu dok gledaju TV – a zaboravili smo da se mozak mora usredotočiti na jednu stvar. Obavljanje niza zadataka u istom vremenu, čak i na kratko, utječe na nervni sustav, mijenja krvni tlak, otkucaje srca i tjelesnu temperaturu. Mentalno se odmoriti značilo bi biti toliko zaokupljen nečim jednostavnim da vas velike stvari ne opterećuju. Jedan od načina je naučiti se vrlo jednostavnoj kontroliranoj koncentraciji. Gledajte ravno ispred sebe, pogled zatim uperite prema gore kao da netremice buljite u strop. A zatim, lagano spustite kapke.

Koncentrirajte se da vam pogled bude prema gore čak i dok su kapci spušteni. Duboko udahnite i brojeći do četiri, pa izdahnite brojeći do osam. Dok izdišete osjetit ćete osjećaj opuštanja od vrata niz leđa. Zatim zamislite da ste negdje u prirodi, plaži ili pokraj jezera. Uživajte u detaljima. Zatim duboko udahnite i otvorite oči. Spustite pogled prema dolje.

Fizički odmor
Iskoristite tjelesne procese poput disanja i umirite tijelo i um. Najbolje ako vrlo duboko udišete. Ispunit ćete pluća kisikom i poslati bogati pošiljku u krvotok.

Isprobajte ovu tehniku. Stanite uspravno s raskorakom u širini ramena. Gledajte ispred sebe i pokušajte ispraviti koljena, bokove i ramena u zamišljenoj liniji. Duboko udahnite brojeći do četiri. Osjećate li kako vam se širi prsni koš? Brojeći do osam izdišite. Slušajte i vizualizirajte zrak koji vam izlazi iz pluća. Fokusirajte se samo na dvije stvari: da tijelo držite u ravnini te da dišete duboko i ujednačeno.

Još jedan izvrstan oblik tjelesnog odmora je prileći 15 do 30 minuta. Grčka studija pokazuje da 30 minutni san barem tri puta tjedno smanjuje rizik od srčanog udara za 37 posto. Studija koju je provela NASA pokazala je da osobe koje prilegnu tijekom dana po 26 minuta imaju 38 posto bolju efikasnost na poslu.

Duhovni odmor
Skeniranje mozga pokazuje da meditacija širi određene dijelove mozga – posebno dijelove koje kontroliraju koncentraciju i pažnju.

Molitva ima sličan efekt. Američko istraživanje pokazuje da ljudi koji redovno odlaze na duhovne aktivnosti žive duže od svojih vršnjaka. Iako je ovo djelomično posljedica društvenih veza koje imaju u svojoj religioznoj zajednici skeniranje mozga pokazuje da mozak reagira slično na molitvu kao i na meditaciju, tvrdi dr. Edlund. piše