Neke osobe su zaboravnije od svojih vršnjaka, ne sjećaju se da li su obavile neku određenu radnju, zaključale vrata nakon izlaska iz stana, isključili svjetlo itd. Naučnici Univerziteta u Münsteru u Njemačkoj su u studiji sa 447 osoba prosječne starosti od 63 godina pokušali objasniti detalje zaboravnosti.
Osobe čiji su rezultati analizirani u studiji nisu imali neurološke bolesti u prošlosti, kao što su moždani udar ili dijagnosticirana demencija.
Razlog za zaboravnost može ležati u određenom proteinu koji se nalazi u krvi.
Problemi sa koordiniranim razmišljanjem su povezani sa relativno velikom količinom takozvanog C- reaktivnog proteina (CRP) u krvi i odgovarajućim promjenama nerava u mozgu. Znači: što je CRP količina u krvi veća, to je i zaboravnost izraženija.
Još uvijek nije jasno, da li je protein odgovoran za zaboravnost ili samo ukazuje na postojanje iste.
Količina C- reaktivnog proteina se može smanjiti lijekovima kao što su na primjer Aspirin, ali i tjelesnom aktivnosti i smanjivanjem tjelesne težine.
Da li CRP smanjivanje dovodi do poboljšanja kognitivinh mogućnosti, moraju pokazati buduća istraživanja.
