Je li otkriveno kako doživjeti stotu? Evo što trebate znati. Stogodišnjaci i dalje žive u blizini djece, uzgajaju povrće, svakodnevno kuhaju i pospremaju svoje domove. Živeći na taj način, ti ljudi imaju svaki dan razlog za ustajanje iz kreveta.
Tko ne bi htio doživjeti stotu? Sigurno smo se svi barem jednom zapitali kako to nekima pođe za rukom. Stručnjak za dugovječnost Dan Buettner otkrio je u čemu je tajna dugog i sretnog života. Tajna ne leži samo u određenoj vrsti prehrane i fizičkim aktivnostima, tvrdi ovaj stručnjak čiji je istraživački rad o dugovječnosti objavio National Geographic.
Potrebno je urediti svoj život, životne navike i radnu okolinu jer to može produžiti život i za cijelo desetljeće, tvrdi Buettner, a prenosi TOI. Dan je istražio pet “dijelova” svijeta u kojima je najveći broj dugovječnih stanovnika i došao je do zapanjujućih otkrića. U unutrašnjosti Sardinije otkrio je popriličan broj stogodišnjaka, 50-godišnjaci na Kostariki imaju velike šanse da dožive 90-e godine, na grčkom otoku Ikariji gotovo i da nema oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Tajna dugog života je u svakodnevnim stvarima. Oni koji su doživjeli dugovječnost pretežno su iz “jakih” obitelji koje ih stalno motiviraju i guraju naprijed. Stogodišnjaci i dalje žive u blizini djece, uzgajaju povrće, svakodnevno kuhaju i pospremaju svoje domove. Živeći na taj način, ti ljudi imaju svaki dan nov razlog za ustajanje iz kreveta. Neka prijašnja istraživanja pokazala su da su neke navike “zarazne”. Zaključeno je da, ako tri najbliže osobe u našim životima puše, piju i skloni su pretilosti, postoji 70-postotna vjerojatnosti da ćemo i mi imati iste navike. Ovi stogodišnjaci, otkriveno je, okruženi su ljudima koji imaju dobre i zdrave životne navike, dobronamjerni su i optimistični.
Otkriveno je i da je većina stogodišnjaka religiozna te da umjerena konzumacija alkohola, poput crvenog vina, ima mnoge pozitivne prednosti. Većina osoba koje dožive dugovječnost hrane se s puno povrća i “zelenja”, posebice grahoricama (fava, crni grah, soja) te orašastim plodovima. Rjeđe jedu meso, ali i ribu. Najobilniji obrok jedu ranije tijekom dana, a za večeru najmanji. Stanovnici Okinawe imaju običaj jesti dok ne osjete da su 80% siti tako da se nikad ne “trpaju hranom”. Jedan od trikova kako se naučiti ovoj navici je i taj da se jede s manjih tanjura, duže žvače i ne gleda TV za vrijeme obroka.
Pušenje i stres najveći su neprijatelji dugovječnosti i zdravlju. Dugoročan stres jedan je najutjecajnijih čimbenika za preuranjeno starenje. Buettner navodi da nam, ako smo pod stalnim i svakodnevnim stresom, zdrava prehrana neće osigurati duge godine života.
– Trebamo se družiti s pravim ljudima, voditi kvalitetan život, a ne provesti ga ispred TV-ekrana – navodi. piše
