Skupa nesposobnost. Umjesto 125 milijuna eura, u Hrvatsku stigla sića.
Kao jedna od glavnih prednosti pristupnih pregovora te članstva u Europskoj uniji obično se ističe mogućnost dobivanja milijunskih iznosa iz raznih europskih fondova. No, Hrvatskoj tu sve više zapinje, te uspijeva povući tek mali dio novca koji joj se nudi.
Nakon četiri kruga natječaja, od odobrenih 125 milijuna eura iz Unijina pretpristupnog fonda Iparda hrvatski poljoprivrednici i lokalna uprava u nešto više od godinu dana povukli su tek 15 posto novca ili 100 milijuna kuna, objavio je Vjesnik. Prihvaćena su 44 projekta koje su prijavila obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, tvrtke i lokalna samouprava. Od ukupno ugovorene potpore za ulaganja, 75 posto osigurava EU, a 25 posto državni proračun.
No, Ipard za razliku od prethodnog Saparda, čija je iskoristivost bila 50 posto, ne predviđa avansnu isplatu. Korisnik je dužan sam osigurati novac za projekt, koji mu se vraća tek nakon provedenog ulaganja.
Pogreške u prijavama na četiri Ipardova natječaja najčešće su bile posljedica nepodudarnosti s Unijinim procedurama javne nabave, neusklađenih podataka u poslovnom planu, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, te nepodnošenja dokaza o podrijetlu ulaganja, ali i o vlasničkoj povezanosti između dobavljača i podnositelja.
Jedinice lokalne uprave poslale su 67 prijava, a 40 ih je u startu odbijeno zbog nepotpune dokumentacije, jedan je ponuditelj sam odustao, a 26 prijava ostalo je u igri za pokrivanje i 100 posto troškova ulaganja.
U prva tri kruga Iparda zaprimljeno je 76 prijava za projekte čija vrijednost ulaganja doseže 316,7 milijuna kuna. Odobrena su 44 projekta s ukupno 99,9 milijuna kuna potpore.
U četvrtom krugu natječaja zaprimljene su 44 prijave vrijedne 197,1 milijun kuna, za koje se traži 88,6 milijuna kuna potpore. Do sada je za četiri prijave isplaćeno 1,9 milijuna kuna potpore.
U tijeku je peti krug natječaja za dodjelu sredstava iz Ipardova programa za mjeru 101 – “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” te za mjeru 103 – “Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda”, koji je započeo 1. lipnja i trajat će do 11. srpnja.
No, nesređene zemljišne knjige i građevinska dokumentacija koja nije bila obvezna za objekte sagrađene prije 1968., mogle bi mnoge općine i gradove ostaviti bez sredstava iz Iparda, koji zahtijeva studiju utjecaja na okoliš za obnovu nerazvrstanih cesta koje postoje najmanje 100 godina. piše
