U posao uložili 300.000 kuna, a onda ih odbili. ‘U izradu projekata, troškovnike, studije, vlasničke listove uložili smo oko 300 tisuća kuna, prikupili baš svu traženu dokumentaciju i ne znam što nije bilo u redu’, jada se načelnik Pločnika, jedne od 67 općina čiji je projekt odbila Agencija za plaćanje u poljoprivredi.
Općina Pločnik među onim je nesretnicima koji su svoj projekt prijavili na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a koji je nakon “odrađene papirologije” vrijedne 300.000 kuna odbijen.
Sredstva za koja se Pločnik natjecao u sklopu programa IPARD bila su namijenjena infrastrukturnim programima jedinica lokalne samouprave i u Općini su se nadali kako će dobiti potrebnih 6,5 milijuna kuna za uređenje triju nerazvrstanih cesta, no to se nije dogodilo.
“U izradu projekta, troškovnike, studije, vlasničke listove uložili smo oko 300 tisuća kuna, prikupili baš svu traženu dokumentaciju i ne znam što nije bilo u redu, nemam još službeno obrazloženje. No mislim da je tu u cjelini nešto krivo postavljeno, vjerojatno su naši pregovarači tu nešto propustili i zato Hrvatska ne uspijeva ‘povući’ sredstva. Koliko mi je poznato, Slovenci nisu imali ovako kompliciranu proceduru za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova, za mnoge stvari čak im nisu traženi ni vlasnički listovi i jasno je da su mogli povući puno više novca. O cijeloj situaciji trebalo bi zauzeti stav na najvišoj razini jer ovako ispada da smo izigrani”, kaže Davor Lončar, načelnik Pločnika, općine nedaleko Zadra.
I drugi čelnici općina ne mogu se načuditi što su ih sve odbili, ali u Agenciji svoje odluke pravdaju poštivanjem propisa i odobrenih procedura akreditiranim od EU revizorskih tijela, koja redovito kontroliraju njezin rad.
Agencija: Napravljeni su propusti i previdi
“Agencija je provela natječaj za prikupljanje prijava jedinica lokalne samouprave za ulaganja u ‘Razvoj i unapređenje ruralne infrastrukture’ (M 301), tijekom kojega je zaprimljeno 67 prijava. Tijekom obrade prijava utvrđen je velik broj nedostataka, poglavito u dijelu procedure javne nabave koja se provodi po EU kriterijima predviđenim za treće zemlje. Zbog propusta ili previda podnositelja kod pripremanja prijava za IPARD natječaj, Agencija je u velikom broju slučajeva morala pisanim putem tražiti dopunu dokumentacije. Nažalost, ni nakon poziva na dopunu, nedostaci vezani uz javnu nabavu nisu bili otklonjeni”, pojasnili su za Slobodnu Dalmaciju u APPRRR-u gdje su odbili svih 67 projekata.
Od 2007. do 2011. godine korisnicima IPARD programa u Hrvatskoj bilo je dostupno 179 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna potpore. No, prema riječima Vesne Pusić u sklopu tog programa iskorišteno je svega 5,7 posto europskog novca.
U odbijenih 67 projekata ukupni iznos ulaganja premašivao je 282 milijuna kuna. Za njih je 75 posto sredstava trebalo biti osigurano u EU. Kolega Vesne Pusić Zlatko Koračević upozorio je da će Hrvatska zbog vlastitih propusta izgubiti 20 milijuna eura novca iz EU-fondova. piše
