Pomozite starijima da im ne otmu zadnju kunu.
Prevaranti koji se žele domoći novca koji im ne pripada u posljednjih nekoliko godina snažno su se usmjerili na stariju populaciju lažući im da su policajci, liječnici, bankari…
Iskorištavaju naivnost osoba starije životne dobi da bi se domogli njihove životne ušteđevine koju čuvaju najčešće za svoj pogreb, čisto da ne bi bili djeci i unucima na teret kada umru. Prošloga tjedna lažna bankarica ukrala je tako tisuće kuna 89-godišnjakinji u Tvrđavici, kao što je nedavno bez novca ostala i 87-godišnja žena u Čemincu. Na isti način bez novca je ostao i 92-godišnjak u Ivankovu, a njihov novac, kao ni prevaranti, nije pronađen. Ipak, policija je vrlo brzo otkrila idenitet lažnog policajca koji je 81-godišnjoj ženi iz Čepina ukrao desetke tisuća kuna. Početkom listopada bez novca je ostala i 82-godišnja Osječanka.
Priča ide tako da prevaranti prate svoje žrtve, a kada se uvjere da žive sami, pojave im se na vratima, ili ih nazovu telefonom.
Pet je najčešćih načina kako dolaze do novca žrtava. Prvi način je kada se lažno predstavljaju kao medicinski djelatnici koji najčešće nude besplatnu masažu, a sve kako bi ušli u stan. Dok jedna osoba masira žrtvu, druga pretražuje stan i traži novac i nakit, ili kroz otključana vrata uđe u stan treća osoba koja krade.
Drugi način je kada se lažno putem telefona predstave kao bankari, uvjeravajući žrtvu da su se pojavile lažne novčanice, ili im je istekao rok, i da će doći na njihovu adresu kako bi preuzeli novac koji će im nakon provjere i vratiti. Ako žrtva odbije posjet lažnih bankara, oni im prijete da će zvati policiju, da će završiti u zatvoru, ili da će im policija pretražiti stan.
Treći način je da, ako potencijalna žrtva odbije pozivatelje i kaže da se o valjanosti novca brinu ukućani, prevaranti prekinu telefonski poziv na nekoliko minuta. Potom opet nazovu i uvjere stariju osobu da su se čuli s ukućanima i da su oni odobrili predaju novca osobi koja će im doći na kućnu adresu. Četvrti način je kada se prevaranti predstave kao policajci koji su pronašli nekakvog lopova te da će doći na njihovu adresu po otiske prstiju na novčanicama i nakitu koje imaju u svom domu. Peti način je kada se lažno telefonski predstave žrtvi kao djelatnici Porezne uprave i uvjeravaju ih da su dobili povrat novca koji će im biti isplaćen tek kada uplate određeni iznos. Tada na adresu dolazi lažni poreznik koji preuzima novac.
Stariji ljudi u strahu od toga da sve što su teškom mukom uštedjeli nema nikakvu vrijednost, kako ih uvjere prevaranti putem telefona, pripreme novac i čim im se na vratima pojavi lažni policajac ili bankarica predaju im gotovinu bez mnogo pitanja.
Problem pri otkrivanju prevaranata leži u tome što prevarene starije osobe često duže vrijeme ne shvate da nikada neće dobiti svoj novac koji su lažne bankarice i lažni policajci odnijeli na “provjeru”, pa tako prođu dani. Tada je policiji mnogo teže otkriti počinitelje, a i starije osobe ne mogu se nakon nekoliko dana sjetiti svih detalja.
Policijska upozorenja upućena građanima treće životne dobi najčešće budu objavljena u tisku, ili na internetu, tako da do dijela ciljane populacije uopće ne dođu. S obzirom na to velika je odgovornost na njihovoj djeci i rođacima da im ukažu na to kako da se ponašaju ako ih nazovu, ili im se na vratima pojave neznanci. Iz policije najavljuju intenzivniji rad na prevenciji da bi se prevaranti spriječili.
– U suradnji s općinama i gradovima pokušat ćemo vidjeti na koji način približiti informacije građanima kroz lokalne glasnike, ili kroz lokalne radiopostaje, jer stariji ljudi češće slušaju radio. Otići ćemo u mjesne odbore, gradske četvrti…, kao što se i do sada radilo na prevenciji provala i krađa. Još jednom molimo sve koji imaju kontakte sa starijim osobama, djecu, unuke i druge osobe koje ih posjećuju, da im ukažu da ne otvaraju svakome vrata i ne potpisuju svašta, a pogotovo da ne daju novac nepoznatim osobama – kazao je Darijo Premec, glasnogovornik Policijske uprave osječko-baranjske.
Generacija koja je čuvala novac u čarapama i jastucima
Prijevare osoba starije životne dobi intenzivirale su se u posljednje dvije do tri godine, a zašto novac čuvaju kod kuće, te kako im pokušati obratiti pozornost na prevarante, upitali smo psihologinju. “To je generacija iz vremena kada se novac nije čuvao u banci nego u čarapama, madracima i jastucima. Stariji ljudi su kao mala djeca – dosta su naivni. Mnogi od njih vjeruju svima, posebice onima koji im znaju podilaziti. Dobiju na osjećaju važnosti, jer su u toj dobi najčešće manje ili više zanemareni i od rodbine i prijatelja, i takav im pristup godi. Prevaranti znaju kako ih pridobiti, a onda je lako navesti starije ljude da im povjeruju”, kaže osječka psihologinja Mirjana Mozer.
Sa starijim ljudima često imate osjećaj da govorite u prazno, ali nema druge nego pričati. Stariji ljudi željni su društva i uvijek misle da se sa svim mogu nositi, što je krivo, jer su prevaranti iskusni u svojim nakanama da prevare ljude. Nije stvar u nečijoj nesposobnosti, nego prevaranti znaju kako im pristupiti. Starijim osobama nikako ne treba reći da su oni nesposobni, nego im treba reći da zasigurno i sami znaju kako spriječiti neznance da im uđu u dom i prevare ih.
Policijska upozorenja građanima treće životne dobi najčešće do tog dijela populacije uopće ne dođu. piše