Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca ispričao je saborskom Odboru za rad i socijalno partnerstvo da je na svom zadnjem putovanju letio avionom u kojemu je najmlađa stjuardesa imala
“Bilo mi je neugodno pitati ih da se slikam s njima. Savršeno su izgledale, jako dobro, vrlo njegovane žene. Priznajem da se radilo o kraćoj relaciji, ali svejedno. Sve razvijene europske zemlje i one koje žele biti dio EU imaju mirovinske reforme usmjerene izjednačavanju dobi za ulazak u mirovinu za muškarce i žene. Moramo razbiti demagošku priču, jer kod nas bi sigurno bio i problem vena, i problem tlaka, pacemakera… A tamo to nije problem”, kazao je Jakelić novinarima.
Žene rade 12 sati dnevno
No, što je s ulogom žene u društvu? Protivnik izjednačavanja dobi odlaska u mirovinu za žene i muškarce, sindikalist Krešimir Sever, ističe da žene pored posla rade bar još nekoliko sati kod kuće te da njima radni dan traje oko 12 sati, što znači da one u 40 godina staža zapravo odrade 60 radnih godina.
Davorko Vidović podsjetio je na činjenicu da smo patrijarhalno društvo koje je s razlogom uvelo razliku, ali ponajprije zato što osim kućanskih poslova, na pleća ženama uredno stavlja i briga o starima i djeci, te njega bolesnih članova obitelji.
Silvano Hrelja (HSU) zatražio je prijelazni rok od 20 godina za ovo pomicanje dobi za mirovinu jer na ovaj način “lažnom ravnopravnošću žene stavljamo u još neravnopravniji položaj”. Zatražio je i da se uvede izuzeće za pojedina zanimanja gdje žena ne može izdržati do 65. godine.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač se pozvao na odluku Ustavnog suda koja je naputila zakonodavce da do 2018. godine usklade dob umirovljenja za žene i muškarce. Vidović mu je na to uzvratio da se poziva na Ustav “kao da Ustav ne pišemo mi”, tj. parlament.
Prijevremeno u mirovinu sigurno nisu išli jer im se svidjelo
Drugi problem oko kojega su se sukobljavali na odboru je sustav kažnjavanja osiguranika koji idu u prijevremenu mirovinu. Povišenje stope penalizacije prijevremenog odlaska u mirovinu obrazložio je omjerom zaposlenih i umirovljenika koji u Hrvatskoj iznosi 1,29 naprema jedan, a za usporedbu je uzeo Njemačku gdje je taj omjer 3,9 naprema jedan.
“2008. godine do danas je naglo rastao broj prijevremeno umirovljenih jer je to jako atraktivno”, kazao je Popijač dodajući da se Hrvatska izjednačava s praksom europskih zemalja, gdje je sustav ugrožen i zaključio “ako Njemačka radi ozbiljne promjene, onda se vidi u kojem smo mi ozbiljnom problemu”.
Istaknuo je da se na prijelazu iz 2001. u 2002. dogodilo prelijevanje novca iz proračuna u mirovinski fond te da se to nastavilo. Broj prijevremeno umirovljenih je tada bio 22 tisuće, a danas ih ima 100 tisuća, istaknuo je. “Svaka odgovorna Vlada bi napravila zahvate nužne da se sustav i danas ne bi raspao”, tvrdi Popijač. Kunst je kazao da prijevremene mirovine postoje samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovine te da 30 posto takvih umirovljenika dolazi iz sektora financija i osiguranja.
Riječ je uzeo Silvano Hrelja, koji je odboru pročitao podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema kojima je prosječan staž osiguranika koji su otišli ranije u mirovinu bio 33 godine za žene, a za muškarce 38 godina staža. “Nisu ti ljudi išli u mirovinu jer im se svidjelo, nego su ih poslodavci otpisali kao višak, a znali su da se neće moći zaposliti”, kazao je Sever, zaključujući da će po novim pravilima “samo čekati dulje mirovinu, a posao im neće davati nitko kao što im nije davao ni do sada”.
Postavljeno je i pitanje zbog čega bi se pojedinac, ukoliko nema izbora, odrekao plaće od 5.000 kuna i primao mirovinu od 2.000.
Uloga izbora u mirovinskom osiguranju
Hrelja je naveo i kako u Njemačkoj svi s 40 godina staža imaju pravo na punu mirovinu, ili ako se proglase nezapošljivim. “Imamo 25 posto invalidskih mirovina, a europski je prosjek 10 posto”, istaknuo je Hrelja, dodajući kako se kod prijevremenog umirovljenja kod invalidskih mirovina faktor umanjenja vraća kad postigne godine starosnog umirovljenja pa je to još primamljivije. “Afere vezane za invalidske mirovine se žele sakriti, a najmanje krivu strukturu se nastoji penalizirati”, zaključio je Hrelja. “U dvije godine doveli ste u povoljniji položaj umirovljenike koji su išli prijevremeno u mirovinu”, kazao je Vidović HDZ-ovcima, prigovarajući za ponovno vraćanje na odredbe koje se za prijevremeno umirovljenje vrijedile do 2008. godine. “Jasno je da su se promjene zbivale zbog dodvoravanja biračkom tijelu, davanjem raznih beneficija, daj malo umirovljenicima, malo braniteljima, malo rodiljama, i sve isključivo da bismo mogli očuvati vlast. Ne mogu proračunski razlozi biti motiv ovako dugoročnih promjena. Ništa od toga neće dovesti konsolidaciji proračuna”, kazao je Vidović.
Dan nakon rasprave na matičnom odboru, o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju raspravljat će se u Saboru. piše
