Proljeće je. idealno vrijeme za branje mladin kopriva, odnosno vršaka koprive.
Listovi koprive sadrže tvari potrebne našem organizmu, kao što su: vitamini K, B2 i C, razni minerali; magnezijum, kalijum i kalcijum. Kopriva je jako važna kao pomoć pri reguliranju šećera u krvi jer sadrži glikokinin.
Svojstva Biljke: Kopriva je jedan od najboljih cuvara funkcija jetre, depurivat koji se primjenjuje kod zucnih kamenaca i zutice. Pored toga je hemostatik, diuretik, vazokonstriktor, tonik, astringent, antianemik, antireumatik, galektogen. Služi i kao diuretik eliminise iz organizma mokracnu kiselinu.
Indikacije: Insuficijencija jetre, holelitijaza, ikterus, hemoragije, anemija, rahitis, dermatoze.
Koprivi je bila pripisana najveća ljekovitost. Staronjemački botaničar, Otto Brunfels, uzeo je upravo koprivu kao primjer za divljenje božjoj moći.
Albrecht Diirer (1471—1528) slikar, tako je visoko cijenio koprivu kao ljekovitu biljku da je to izrazio u svom remek-djelu, gdje anđeo nosi koprivu k nebeskom prijestolju.
Kopriva se među ljekovitim biljem ubraja u najbolje sredstvo za čišćenje krvi. Važan lijek za liječenje bolesti mokraćnih kanala.
Kopriva liječi:
– upale mokraćnih kanala,
– bolesno zadržavanje mokraće, a
– otklanja upalu bubrega,
– vodenu bolest,
– stvaranje bubrežnog i mokraćnog pijeska pa čak i stvaranje bubrežnih kamenaca.
Kopriva pospješuje stolicu pa dovodi do pražnjena stvrdnutih tvari, pobuđuje izmjenu tvari, otklanja bljedoću i slabokrvnost i, konačno, jača otpornost prema sklonosti bolestima, bilo da se radi o naginjanju prehladama, ili reumatskim oboljenjima i gihtu. Tako postaje ta neobljubljena i prezrena biljka jedna od blagodatnih ljekovitih biljaka, koja je na žalost premalo cijenjena. Mora se spomenuti da je koprivi dokazano djelovanje zaustavljanja krvi, jer može izliječiti povraćanje krvi, krvavi kašalj, krvavo mokrenje i prejako krvarenje kod menstruacije.
Značajne količine vitamina A, raznih mineralnih soli, biljnih hormona i encima sekretina koji tako povoljno djeluje na povećanje broja crvenih krvnih tjelešaca, čini koprivu osobito prikladnom za provedbu takozvanih proljetnih kura i to u obliku svježe istiještenog soka ili kao salate od koprive. Na taj se način brzo otklanjaju stanja potištenosti i proljetnog osjećaja premorenosti, a sprečavaju se čak i bolesti uzrokovane pomanjkanjem životno potrebnih tvari u ishrani. U najnovije vrijeme znanstveno je dokazano još jedno ljekovito djelovanje koprive.
Ekstrakt koprive može sniziti sadržaj šećera u krvi, što bi se moglo svesti na utjecaj encima sekretina na žlijezde, koje izlučuju probavne sokove za rastvaranje masti, bjelančevine i ugljikohidrata, kao npr. žlijezda gušterača.
Kopriva se može upotrebljavati na razne načine. U novije vrijeme smatra se da je jedan od najdjelotvornijih načina pravilno uživanje svježe istiještenog soka, no sok treba uzimati neposredno nakon tiještenja. Istiješteni sok ne smije prijeći u vrenje, a izuzetno se može čuvati nekoliko dana spremanjem na tamno i hladno mjesto.
Sok se može razrijediti s malo vode kako bi bio ugodnijeg okusa.
Svježi sok od koprive trebao bi biti (prema Ebba Waerlandu) djelotvorno preventivno sredstvo, odnosno, lijek protiv oštećenja radioaktivnim zagađenjem zraka. Ova zagađenost uzrokuje ponekad opasno povećanje leukocita u krvi, a te se leukemične pojave sprečavaju, odnosno, liječe uzimanjem svježeg soka koprive.
Sok od koprive može se konzervirati kao i sok od voća i povrća.
Ako se kopriva pije kao čaj, tada se priprema kao oparak. Za pripremu čaja uzimaju se 2 čajne žlice sitno izrezane koprive za 1 šalicu vode, a piju se 2 do 3 šalice dnevno, toplo, nezaslađeno ili s medom.
U proljeće se priređuje povrće poput špinata iz nježnih listova koprive ili se listovi sasvim lagano popare i troše kao salata ili kao dodatak salati. Vrlo je preporučljiva mješavina jednakih dijelova svježe sabranih koprivinih listova i listova špinata.
Špinat ponekad izaziva nadimanje kod djece i osoba sa slabim želucem. Tome je često uzrok nepravilno gnojenje vrtnih gredica, na kojima se špinat sije. Povrtne biljke ne smiju se nikada saditi na svježe pognojene vrtne gredice, a treba potpuno odbaciti upotrebu gnojnice za vrijeme rasta biljaka. Doduše, takvim se postupkom postiže prinos znatno iznad prosjeka, ali gnojnicom gnojeno povrće za vrijeme rasta nije ukusno. Osobito špinat dobiva time neugodan miris i okus i uzrokuje nadimanje i indispoziciju želuca. Miješanjem špinata s jednakim dijelovima lista koprive, ne samo da se taj nedostatak otklanja, nego se dobiva ukusniji i pri tom prijatniji špinat.
Primjena u pučkoj medicini: uvarak sitno izrezanog korijena koprive, promiješan sa čistim vinskim octom, služi kao sredstvo za porast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv stvaranja prhuti.
Čaj od koprive, uziman dnevno 2 do 3 šalice kao višetjedna kura, primjenjuje se u pučkoj medicini protiv bolesti jetre, žuči i slezene, štoviše, i kod tumora slezene, protiv prekomjerne sluzi želuca i organa za disanje, grčeva u želucu, čireva na crijevima i želucu, probavnih smetnji, bolesti pluća i plućne tuberkuloze.
