Biti debeo ili doživjeti stotu: Čak dvije trećine Hrvata ima prekomjernu težinu.
Ako smatrate da pripadate onoj skupini koja smatra da je debljina samo estetski problem ili pak da je pokazatelj blagostanja, varate se – posljedice pretilost pune bolnice i ozbiljno skraćuju život.
Želite li odgoditi starenje i živjeti dulje? E pa, bacite novine iz ruku, riješite se slatkiša i masnih zalogaja sa svog stola, sakrijte daljinski i pokrenite se!
Vremena je naime sve manje: globalna epidemija debljine koja trenutačno u svijetu broji milijardu preuhranjenih i čak tristo milijuna pretilih, širi se poput zaraze. Stručnjaci predviđaju da će 2015. godine debelih osoba u svijetu biti 2,3 milijarde, a pretilih 700 milijuna. Ako još uvijek pripadate onoj skupini koja smatra da je debljina samo estetski problem ili pak da je pokazatelj blagostanja, varate se – posljedice pretilosti pune bolnice i ozbiljno skraćuju život.
Globalna epidemija
Ukoliko ste se odlučili pokrenuti i promijeniti životne navike, u ovom trenutku vas neće podržati industrija hrane, kao ni industrija mršavljenja koje bi, kad bi zdrav stil života prevladao u našim glavama, bile prisiljene zatvarati svoje tvornice. No, zato će vam biti zahvalno vaše tijelo kojem ćete umanjiti rizik za oboljenje od bolesti poput kardiovaskularnih, dijabetesa i karcinoma. Smanjit ćete svoje i državne troškove za zdravstvo, a što je najvažnije, sačuvat ćete zdravlje svoje djece koja su sve češće žrtve ove globalne epidemije koja je pogodila i Hrvatsku.
Ako je vjerovati podacima koje su istaknuli stručnjaci na prošlotjednom Simpoziju o debljini i probavnom sustavu u Opatiji, čak dvije trećine Hrvata imaju prekomjernu težinu. U ovaj postotak valja uključiti i sve češće spominjan podatak prema kojem je petina hrvatskog stanovništva, neovisno o spolu – pretila. S takvim brojkama dio smo barem jednog europskog vrha, no onog s kojim se nikako ne bismo smjeli ponositi: Hrvatska, zemlja s jednim od najidealnijih geografskih položaja koji nudi mogućnost proizvodnje i korištenja hrane koju nutricionisti desetljećima jednoglasno proklamiraju kao zlatni standard prehrane, a to je mediteranska prehrana, kao i nebrojene mogućnosti zdrave rekreacije u prirodi tijekom cijele godine za sve dobne skupine, zemlja je debelih ljudi.
Pored toga, problem debljine i u nas se javlja u sve ranijoj dobi. Podaci govore da je u dobi od sedam do 14 godina u Hrvatskoj čak 12 posto djece prekomjerno teško, a sedam posto debelo.
Previše jedemo i nismo dovoljno aktivni
Iako su uzročnici debljine danas sve složeniji, a time i njezino liječenje, predsjednik Njemačkog gastroeneterološkog društva prof. dr. Peter Malfertheiner koji je otvorio opatijski simpozij, glavnim uzročnikom debelog čovječanstva ipak vidi u vrlo jednostavnoj činjenici: previše jedemo i nismo dovoljno aktivni.
O tome koliko životni stil jedne zemlje može utjecati na prevenciju debljine, on ilustrira jednostavnim primjerom Nizozemske. Naime, zbog položaja svoje zemlje, Nizozemci u svom svakodnevnom životu koriste bicikl. Upravo zahvaljujući tome Nizozemska ima manje debelih u odnosu na druge zemlje Europe. S druge strane, najviše pretilih u Europi prema posljednjim podacima ima u Velikoj Britaniji gdje je pretilo čak 23 posto stanovništva, a za »najrazvijenijima« ne zaostaje ni Hrvatska sa 20,6 pretilih. Najviše pretilog stanovništva u svijetu, očekivano, živi u SAD-u gdje je pretilo čak 31 posto populacije, a kad je o razvijenim zemljama riječ, najmanje problema s debljinom imaju Japanci: pretilo je svega tri posto cjelokupnog stanovništva, što je zasigurno još jedan od priloga režimu ishrane u kojem prednjače riba i povrće, a ako baš hoćemo, nešto se zasigurno krije i u kulturi koju obilježava disciplina i asketizam.
– Porast pretilosti danas se slobodno može usporediti sa širenjem zaraznih bolesti. Mi gastroenterolozi držimo da debljina postaje bolest kad se pretvara u metabolički sindrom. Kada dolazi do metaboličkog sindroma nastaje niz drugih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, ali i tumorskih bolesti, kaže Malfertheiner.
Alarm za uzbunu
Iako se još uvijek glavni pokazatelj za debljinu i pretilost drži indeks tjelesne mase koji se temelji na odnosu tjelesne težine i visine osobe, a uzima u obzir i godine, Malfertheiner u ovom slučaju preferira razinu viscelarne masnoće, odnosno masnoće koja se nakuplja oko vitalnih organa. Ovako nakupljene masti najčešće se manifestiraju po nakupinama oko trbuha pa je tako pored indeksa tjelesne mase koji osobe s indeksom od 25 do 29 drži preuhranjenima, a one iznad 30 pretilima, alarm za uzbunu prevelik opseg struka. U tom slučaju, ukoliko žena ima opseg struka više od 80 centimetara, a muškarac 94, u povišenom je riziku nastanka čitavog spleta bolesti jer je upravo abdominalna debljina u uskoj vezi s metaboličkim sindromom.
– Indeks tjelesne mase zapravo nam ne pokazuje kako je distribuirano masno tkivo, objašnjava njemački gastroenetrolog koji pored dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvožilja te tumorskih bolesti, s debljinom izravno povezuje želučana oboljenja, bolesti jetre i rak debelog crijeva. Pored prevelikih porcija, previše slatkog i masnog u svakodnevnoj prehrani koju prati »minimum minimuma« kretanja i aktivnosti, debljinu i pretilost mogu uzrokavati određeni lijekovi čija potrošnja, općenito gledano, iz godine u godinu raste. Debljanje tako uzrokuju antidepresivi, antiepileptici, beta-blokeri i kortikosteroidi, a s obzirom na široku i sve učestaliju primjenu nekih od njih, može se samo zamisliti s kakvim će se tvrdokornim problemom sve češće suočavati svi koji krenu u liječenje debljine.
Oni koji tu bitku dobiju ili je zahvaljujući dobrim životnim navikama nikad ne budu ni trebali voditi, stručnjaci koji se bave ovom problematikom jamče život i do 20 godina dulji. Uostalom, dovoljno se zapitati je li itko ikad vidio debelog stogodišnjaka?
Više edukacije, manje kila
Kako ističe jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za debljinu, doc. dr. Alen Ružić, kardiolog, pročelnik Zavoda za kardiologiju i kardiološku rehabilitaciju Klinike za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila bolnice Thalassotherapia Opatija, ispravna prehrana u temeljima je svakog gubitka kilograma. No, Ružić dodaje da se debljini još uvijek ne pristupa sveobuhvatno te je još uvijek vrlo malo istraživanja koja se bave liječenjem debljine.
A upravo je proučavanje problema debljine u njegovom slučaju imalo sjajne rezultate. Naime, iako se danas može pohvaliti idealnom težinom, kako je sam kazao na opatijskom simpoziju o debljini, još od djetinjstva imao je višak kilograma.
– U nižim razredima osnovne škole imao sam više kilograma od svoje učiteljice, objasnio je dodajući da u njegovom slučaju pored novog režima prehrane i lijekova za mršavljenje, veliku ulogu kod postizanja idelane težine imalo upravo pomno proučavanje i edukacija o svim aspektima debljine.
U Hrvatskoj se danas debljinom bave brojne struke, no pravog centra za debljinu još uvijek nema. Prema riječima predstojnika Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkom bolničkom centru prof. dr. Davora Štimca, osobe koje imaju problema s težinom na riječkom se području mogu javiti u ambulantu za debljinu u riječkoj bolnici te u opatijsku Thalassotherapiju.
– Dijeta i vježbanje nekad nisu dovoljni za borbu s debljinom, već je potrebno primijeniti lijekove ili pak medicinske zahvate, napominje Štimac.
Manjkavost stručnog pristupa problemu debljine ističe prof. dr. Željko Krznarić, gastroenterolog iz KBC-a Zagreb, dodajući da državni Akcijski plan za prevenciju debljine ni u jednom trenutku nije konzultirao gastroeneterologe koji se itekako bave ovim problemom.
– Plan su radili epidemiolozi koji mogu prikupljati podatke, ali ih ne mogu interpretirati, kaže Krznarić. piš
