Bogati od starenja

750

Hrvatski umirovljenici raspolažu s tri milijarde mjesečno. Kako ih izvući? Iako se pretpostavlja drukčije, prosječni 70-godišnjak nije seksualno otpisan. Dapače, njihove seksualne aktivnosti, najmanje dva puta mjesečno, tempo su koji priželjkuju i neki prezaposleni madići i djevojke u tridesetima. No, kako bi sve pošlo kako je planirano, za te je aktivnosti starijim osobama potrebna jedna mala industrija.

penziiGalopirajući rast

Najprije neki stimulans, viagra ili neki supstitut s pretprane police “pomoćnih ljekovitih sredstava” i “prirodnih” pripravaka. Slijedi u tim godinama neizbježni lubrikant i tri pripravka koji nisu u izravnoj vezi sa zacrtanim seksualnom aktivnostima: lijekovi za srce i tlak, sredstva za povećanje pokretljivosti zglobova i gelovi za ublažavanje bolova poslije odnosa. To je sve za hrvatske prilike.

No, u Njemačkoj su, primjerice, otišli i korak dalje. Bordeli su u ponudu stavili “uslužno osoblje” spremno učiniti sve kako bi stariji s mimalnim teškoćama došli do orgazma. Logika je jasna: danas je svaki peti Njemac, baš kao i Hrvat, stariji od 65 godina, izašao je ili izlazi iz svijeta rada i srlja prema depresiji. Jedini je lijek aktivno življenje, za što, baš kao i u slučaju seksa, nakon 70. rođendana treba cijela mašinerija usluga, preparata, pomagala…

To je posve nova industrija, s galopirajućim rastom, jednako snažna kao ona dječja koja se izborila za Barbiku u kući svake djevojčice i set trkaćih autića u domu svakog dječaka. Bez iznimke.

Industrija koja prati starenje otišla je još i korak dalje. Primjerice, u Njemačkoj se tvornice igračaka pretvaraju u tvornice ortopedskih pomagala. Očito je to isplativijije, očito je za time bolja potražnja. Industrija koja prati starenje najbrže raste, a predvodnik su svakako farmaceuti. U razvijenim zapadnim zemljama nije cilj samo olakšat ili produljiti život sedamdesetogodišnjaku, radi se na tome da se produži život stogodišnjacima – kaže gerontologinja, prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić iz Zavoda za javno zdravstvo, Andrija Štampar, uz opasku da u Hrvatskoj to vrijeme tek dolazi. Razmjerno s povećanjem udjela starijih osoba u ukupnoj populaciji, jača i proizvodnja cijelog niza pomoćnih ljekovitih sredstava, biljnih pripravaka, kozmetike, najrazličitijih usluga, čak i kreditnih linija prilagođenih starijim osobama. Logika proizvođača prilično je jednostavna: milijarda starijih, svaki drugi živi vrlo solidno, ima redovita primanja i riješena sva egzistencijalna pitanja: od krova nad glavom, preko zadovoljavajućeg automobila do vikendice ili ušteđevine koja im omogućava prilično raskošne odmore. Taj novac, milijarde dolara, nanjušili su marketinški stručnjaci i svojski se trude da što više tog novca završi na njihovim računima, umjesto u ostavinskim raspravama. Hrvatske su prilike daleko skromnije, ali ne i beznadne.

Nekretnine i štednja

Oko 1,2 milijuna umirovljenika raspolaže s nešto manje od tri milijarde kuna mjesečno. Tu je i sva sila nekretnina, te štednih računa u bankama. piše